I sam Orvel je isticao da je to „prva knjiga u kojoj je pokušao da, sa punom svešću o tome šta radi, spoji političku i umetničku svrhu u jednu celinu“. Roman je ubrzo postao školska lektira širom sveta i uvršten je među 100 najboljih romana prema izboru časopisa Tajm. U nastavku vam otkrivamo deset zanimljivih činjenica o ovom remek-delu.
1. Roman su odbila najveća imena izdavaštva
„Životinjsku farmu“ nisu želeli da objave ni T. S. Eliot za
Faber and Faber, ni Džonatan Kejp, britanski izdavač dela Ernesta Hemingveja. Smatrali su da je ismevanje Staljinovog SSSR-a (saveznika Britanije iz Drugog svetskog rata) nepoželjno, dok je jedan američki izdavač tvrdio da je „nemoguće prodati priče o životinjama u SAD “. Knjigu je na kraju objavila kuća
Secker & Warburg – a ostalo je istorija.
2. K. S. Luis i Margaret Atvud su vatreni obožavaoci ovog dela
K. S. Luis je smatrao da Orvelova rečenica „ Sve životinje su jednake, ali neke životinje su jednakije od drugih“ zadire dublje od poruke romana „1984“. Margaret Atvud je roman pročitala kao devetogodišnjakinja i priznala da je bila duboko potresena smrću konja Boksera, misleći „da će priča biti... poput knjiga o Zecu Petru“.
3. Farma iz stvarnog života kao inspiracija
Orvel je živeo u selu Volington, gde se nalazila farma Beri za koju se veruje da je poslužila kao model za farmu iz romana. Štale, ribnjak, brdo i voćnjak neverovatno podsećaju na one opisane u knjizi.
4. „Životinjska farma“ kao tajno oružje CIA
Pedestih godina CIA je preko balona lansiranih iz Zapadne Nemačke dostavljala roman u zemlje iza gvozdene zavese, kao propagandni materijal. Takođe je finansirala crtani film iz 1954. godine, otkupivši prava od Orvelove udovice.
5. Zabrana u SSSR-u skoro do samog kraja hladnog rata
Sve do 1988. roman je bio zabranjen u Sovjetskom Savezu. Tek tada je u delovima objavljen u letonskom časopisu Rodnik, a zatim i u ruskim novinama Izvestia.
6. Zabrana i u mnogim drugim državama
Osim u SSSR-u, knjiga je bila zabranjena i na Kubi, u Severnoj Koreji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i delovima Afrike. U Malaviju je ministar osuđen za izdaju i obešen navodno i zbog posedovanja primerka „Životinjske farme“.
7. Uticaj na muziku
Mnogi velikani muzičke scene crpeli su inspiraciju iz slavnog Orvelovog romana. Pesma „Piggies“ (
Bitlsi), album „Animals“ (
Pink Floyd) i spot „Trouble in Town“ (
Coldplay) samo su neki od primera.
8. Filmske adaptacije, nove i stare
U TV filmu iz 1999. godine Patrik Stjuart („Zvezdane staze“) pozajmio je glas Napoleonu, a Džulija Luis-Drajfus („Sajnfeld“) kobili Moli. Glasove su dali i Kelsi Gramer („Frejzer“) i Ijan Holm („Gospodar prstenova“), dok su reakcije kritike bile podeljene.
Najnovija animirana adaptacija iz 2025. godine (u režiji Endija Serkisa – Golum iz „Gospodara prstenova“), međutim, prolazi dobro kod publike.