Laguna - Bukmarker - Ana Atanasković: Roman je vrhunac književnosti - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ana Atanasković: Roman je vrhunac književnosti

Književnost dvadeset i prvog veka čitaocima pruža mogućnost da dožive iskustvo prošlih vremena na jedan nov i drugačiji način. Elementi istoriografije u određenim delima, nastali u koheziji sa stvarnim istorijskim činjenicama, poštovaocima pisane reči daju inovativan svet mašte putem kojeg stvarne istorijske ličnosti postaju bliske običnom čoveku.



No retki su pisci današnjice koji potpuno uspevaju u ovoj nameri, naročito jer istorija predstavlja veoma složenu nauku koja o prošlim vremenima govori veoma britko i koncizno. Međutim, to nije slučaj kada govorimo o opusu srpske književnice Ane Atanasković koja je u svojim delima uspela da objedini prošla vremena i savremene teme. Stoga vam Čupava Keleraba donosi intervju sa našom savremenom spisateljicom u kojem smo razgovarali o književnosti, istoriji, kao i njenom najnovijem romanu „Zmajeva žena“.

Kada pogledamo tvoj književni opus, možemo videti da uglavnom tematizuješ istorijske događaje. Zbog čega je tvoja pažnja usmerena baš na istoriografiju? Dakle, šta te tu posebno privlači i okupira?

Oduvek sam volela istoriju. U školi sam najviše volela srpski jezik, matematiku, engleski i istoriju. Prošli životi su ispisani krug – vatrom i kamenom, po kome mogu da hodam, da osetim i vatru i kamen, osetim emocije osobe koja je nekada živela (a energija uvek ostaje), dodam svoje u roman i onda to podarim čitaocima, da se emocije šire, i da se razgranaju u njihovim srcima.

Pored proze, pišeš i poeziju. Koja književna vrsta ti je izazovnija da iskažeš ono što želiš i preneseš poruku auditorijumu?

Poeziju sam pisala jako retko i to više sa strane nekako, usput, ne bih pravila tu paralelu jer nisam pesnikinja. Proza je moj glavni fah, a prema poeziji imam poseban (često strog) odnos, i prema svojoj i prema tuđoj, zato što mislim da ona „ne trpi“ bilo šta i već viđeno, prevaziđeno. Pošutjem je, ali za mene je roman vrhunac književnosti.

Kada govorimo o stvaranju jednog romana, kako teče sam stvaralački proces i koliko je izazovno u današnje vreme da čovek suštinski živi od književnosti?

Kod nas se teško može živeti samo od književnosti, ali može od raznih vrsta pisanja, koje su isto zanimljive i lepe. Kad je pisanje romana u pitanju, u mom slučaju to je višegodišnje istraživanje, bar jedna godiina samo pisanja i celodnevno razmišljanje o glavnom junaku, tj. junakinji. Dušom i srcem živim sa romanom na kome radim, po ceo dan i pišem svako veče.

Izdavačka kuća Laguna nedavno je objavila tvoj novi roman „Zmajeva žena“? Šta ovu knjigu izdvaja od tvojih ostalih dela?

To je moje najzrelije delo. Balans. Spoj prethodnih. Dobio je najbolje od prethodnih romana, a ima i svoj poseban karakter – iskustvo, ozbiljnost, lepršavost, elemente fantastike. U njemu sam najsnažnija kao književnica. Oduvek sam se bavila psihobiografijom junaka, a ovde je to najizaženije, najdetaljnije (lik despota Stefana i njegove žene Jelene Gatiluzio) i, rekla bih, da je katarza koju čitalac može da doživi izrazito snažna.



Koji bi segmet romana „Zmajeva žena“ izdvojila kao najinteresantniji čitaocima?

Odnos despotice Jelene i despota Stefana, njihovi kompleksni karakteri, kao i detaljno i duboko istraženo polje ličnosti tog našeg značajnog vladara. Čini mi se da niko do sada nije ulazio u njegovu psihu, a ja sam se osmelila i, nadam se, u tome uspela.

Dok čitamo određeno delo, da li u njemu možemo zateći i obrise autobigrafije samog autora ili pisac pak uvek napravi otklon nekih svoji ličnih iskustava?

Pisci uvek pišu i o sebi, to je neminovno. Moji romani su simbioza istražene građe, pretpostavki i emocija i iskustava koje sam sama preživela, bez toga bi rečenice bile suvoparne. Književnost nije samo čitanje reči već čitanje energije koju one nose.

Kakvi su tvoji planovi za budućnost na polju književnosti i da li si nekada razmišljala da svoja dela pretočiš u film, seriju ili pozorišnu predstavu?

Volela bih da vidim i predstave i flim i serije, ali za sada se to još uvek desilo. Planove za pisanje imam, nadam se da će me život i zdravlje poslužiti da ih ostvarim.

Autorka: Milica Milošević
Izvor: cupavakeleraba.com 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 4 do 6 aprila hoću knjigu, hoću igru  laguna knjige Dečji dani kulture od 4. do 6. aprila – Hoću knjigu, hoću igru!
28.03.2025.
I ovog aprila Laguna i Delfi knjižare organizuju Dečje dane kulture, manifestaciju inspirisanu najmlađim čitaocima, posvećenu promociji knjiga i čitanja kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture u knjižari delfi skc laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC
28.03.2025.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U pet...
više
povezanost usred haosa ako su majstor i margarita opstali, možda i naše ljubavne priče imaju šanse laguna knjige Povezanost usred haosa: Ako su Majstor i Margarita opstali, možda i naše ljubavne priče imaju šanse
28.03.2025.
Ljubav – fluidna, kompleksna, lepa, sanjiva, ranjiva, ali i opterećena društvenim normama i individualizmom. Cheers to that. Čini mi se da nikada nije bilo teže odgovoriti na pitanje šta je ...
više
prikaz knjige nije problem u tebi narcis i zlatousti laguna knjige Prikaz knjige „Nije problem u tebi“: Narcis i zlatousti
28.03.2025.
Dobro je poznato da su mnogi projekti, koji bi inače bili uspešni (kao i naizgled obećavajući međuljudski odnosi), propali zbog takozvanog narcizma malih razlika. Nije stvar u pukoj sujeti, jer da jes...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.