Laguna - Bukmarker - Beba Bajalski, intervju za Politiku - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Beba Bajalski, intervju za Politiku

Kao mala bila je svedok ulaska ruskih trupa u Prag, u leto 1968. godine. Svoju kćerku Bebu i suprugu, dopisnik „Politike” Risto Bajalski, jedan od najcenjenijih jugoslovenskih novinara i poznavalaca dešavanja na istočnoj strani blokovski podeljenog sveta, odmah je odveo u našu ambasadu, da budu na sigurnom. On je ostao u gradu i nastavio da izveštava, iz dana u dan.

Izuzetno vezana za oca, kćerka je tražila da pođe s njim.

– Bila sam svesna da se dešava nešto loše i samo sam želela da budem uz tatu, da on nije sam, nisam se plašila – kaže danas Beba Bajalski, autorka knjige „Od sada – bez straha”, objavljene nedavno kao izdanje „Lagune”.

Štivo koje je vredno pisala dve godine, a kasnije još šest meseci brusila, posvetila je upravo ocu, kako je napisala u posveti „čuvenom dopisniku ’Politike’ koji mi je dao sve najbolje u životu i vaspitao me da poštujem etičke norme”.

S idejom da svako u životu ima uspone i padove, nasmejana autorka pod emocijama tokom boravka u redakciji, u koju je dolazila kao dete i za koju je njen roditelj 12 godina izveštavao samo iz Rusije, kaže da je knjiga omaž njegovom radu.

– Tata nije stigao da nešto izda. Kad god bih ga pitala zašto ne piše knjigu odgovarao bi mi da nema vremena. „Bebo, moram da pošaljem izveštaj, tražili su mi tekst, biće vremena…” Nažalost, otišao je prerano (Risto Bajalski je preminuo u Moskvi 1998, u 72. godini).

Knjiga, međutim, ne sadrži samo sećanja na oca već, kako autorka kaže, njene poglede sa željom da pomogne uplašenim ljudima.

– Želela sam da napišem da i oni koji prolaze kroz teške situacije u životu osete da nisu sami i budu svesni da postoji neko ko ih razume; neko ko je sam prošao slično i uspevao da se izbori.

Beba Bajalski je u Moskvi po očevoj i nešto kasnije muževljevoj smrti započela karijeru poslovnog pregovarača berzanskim robama – obojenim metalima. Radila je za američko-britansku firmu. Putovala sama na teren u delove Rusije koji tada još nisu poslovali s inostranim kompanijama.

Prilikom razgovora za posao postavili su mi samo tri pitanja – zašto hoću to da radim, da li se plašim i šta ću da radim u situacijama kada se od mene očekuje da pijem?

Na svako je odgovorila britko, gotovo novinarski.

– Na prvo sam rekla zbog novca, drugi odgovor je bio objašnjenje da sam ja kćerka svoga oca, učesnika Drugog svetskog rata, oslobodioca mog rodnog Beograda od fašista, i to na poziciji mitraljesca, i da se ne plašim. Poslednji odgovor je bio da znam da nazdravim jednom čašicom, kao što je običaj u Srbiji i da ne očekujem da će pregovarači s druge strane stola tražiti od dame da pije – kaže Beba Bajalski.

Tokom 12 godina rada na toj poziciji, kako je opisala u knjizi, bilo je raznih situacija, ali straha nikada. To su bile devedesete godine kada je bilo i ubistava poslovnih pregovarača, nestabilnosti u regionima poput Čečenije; smeštaj u rudarskim krajevima najčešće je bio u zapuštenim hotelima iz socijalističkog perioda; skromno ali kroz zanimljivu epizodu opisala je kako je postala prvi poslovni kupac koji je potpisao ugovor na tržištu Uzbekistana…

– To što sam bila tatina novinarska kći mnogo mi je pomoglo u mojoj karijeri. On me je naučio da posmatram stvari iz više uglova, da razmišljam. Sećam se njegovih reči da se mnoge ljudske patnje i problemi dešavaju u svetu upravo zbog nedostatka informacija ili dezinformacija. A kada mi je bilo teško samo bih pomislila šta je on prošao u životu. I kao ranjeni borac protiv fašizma, kasnije kao novinar koji se nije plašio ni u najdelikatnijim situacijama.

Od 2009. godine Beba Bajalski je u rodnom Beogradu. Nakon okončanja karijere specijaliste vođenja poslovnih pregovora, završila ja master studije na Beogradskom univerzitet na temu „Moć u procesu pregovaranja”. Danas radi kao komunikator-pregovarač i lajf kouč. Član je Udruženja prevodilaca, aktivno posvećena očuvanju prirode. Knjigu, za koju je podnaslov glasi „Kako strah pretvoriti u životnu energiju”, planira da prevede na engleski i ruski.

Vesti iza Gvozdene zavese

Risto Bajalski je za „Politiku” 12 godina izveštavao iz Moskve. Bio je učesnik NOR-a, jednom ranjen, pripadnik jedinica koje su oslobađale Beograd, Zagreb, prošao je Sremski front. Novinarstvom se bavio od oslobođenja. Bio je član redakcija listova „Nova Makedonija”, „Borba” i naše kuće. Boravak u SSSR-u, pre toga Čehoslovačkoj i Mađarskoj sredinom pedesetih, svakodnevni izveštaji koje je slao, u to doba prenosili su zapadni mediji, jer nisu imali svoje novinare u državama iza Gvozdene zavese. Njegovi tekstovi su na stranicama našeg lista zabeležili uspon i pad Hruščova, Brežnjeva, Gorbačova i raspad SSSR-a. U samoj Moskvi imao je status najupućenijeg inostranog novinara.
 
Autor: Andrijana Cvetićanin
Izvor: Politika


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
šta se to krčka kod tejlor dženkins rid  laguna knjige Šta se to krčka kod Tejlor Dženkins Rid?
31.07.2025.
Saznajte sve aktuelnosti o Tejlor Dženkins Rid – od nove knjige koju je objavila u junu, preko novosti o adaptacijama, koje uključuju čak i mjuzikl! Moglo bi se reći da je ovo sjajna godina za Tejl...
više
bojan savić ostojić šarm vetrometine laguna knjige Bojan Savić Ostojić: Šarm vetrometine
31.07.2025.
Kako je nastala, šta je učinila da se roman njenim imenom nazove, šta ona predstavlja naratoru Zoranu, zašto je istinitija od stvarnosti – saznajemo od Bojana Savića Ostojića, tvorca „Lusi“. Pi...
više
elif šafak u crticama laguna knjige Elif Šafak u crticama
31.07.2025.
Slavna britansko-turska spisateljica Elif Šafak govori o svojoj ljubavi prema Virdžiniji Vulf, inspiraciji koja je potekla od H. Dž. Velsa i kako je knjige Džeka Keruaka ne privlače zbog njegovog ega....
više
prikaz knjige crna noć nada mnom i zvezdano nebo u meni ispovest ubice gurmanke laguna knjige Prikaz knjige „Crna noć nada mnom i zvezdano nebo u meni“: Ispovest ubice gurmanke
31.07.2025.
Mada mnogi pisci pokušavaju da ukradu nekoliko sati za pisanje u cik zore pre početka dnevnih obaveza, dok čestit svet još spava, ili u smiraj dana nakon posla, Ivan Tokin je svoj novi roman „Crna noć...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.