Laguna - Bukmarker - Delfi Kutak je pročitao: „Ulica Čajkovskog 40“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Delfi Kutak je pročitao: „Ulica Čajkovskog 40“

U Ulici Čajkovskog broj 40 žive Piter Vaterdrinker i njegova žena Julija. Njihova zgrada postaće vremeplov gde su se smenjivali periodi carstva, komunizma i novog vremena. A njihovi životi biće vešto isprepletani u ovoj priči o istoriji jedne zemlje.

I ne, ulica nije dobila ime po kompozitoru već po revolucionaru. Godine 1988. mladi Holanđanin Piter dobiće jednu neobičnu ponudu. Trebalo je prokrijumčariti nekoliko hiljada Biblija u Sovjetski Savez, u Lenjinovo crveno carstvo. Bio je to lak i brz posao. Nije znao da će sasvim slučajno tamo ostati mnogo duže nego što je mislio. Rusiji će se kasnije vraćati u više navrata. Što zbog života i rada u njoj, što zbog ljubavi prema jednoj napaćenoj Ruskinji. Vezao je svoju sudbinu za ovu zemlju, za književnost i za Juliju.

Možda se zaista radilo o čistoj slučajnosti, tome me je život naučio:svetom upravlja nasumičnost.

S druge strane, tri decenije kasnije, pratimo Pitera koji piše novi roman u susret stogodišnjici Oktobarske revolucije. Kroz život u ulici Čajkovskog osvrnuće se vešto na mnoge istorijske ličnosti kao što su Zinaida Gipius, čije će dnevnike koristi kao izvor događaja iz perioda Ruske revolucije 1917. Malo dalje, Ivan Gončarov je završio svoj roman „Oblomov“, a pet minuta dalje je Brodski pisao svoju poeziju pre nego što ga je sovjetski režim proterao. Živeo je u srcu stvaranja književnosti.

Autor često spominje, sa vidnom ogorčenošću, i da je Lenjin takođe živeo u ulici Čajkovskog. Njegova kritika komunizma je jasno izražena, ali kritikuje i sramno bogaćenje moćnika, sve veću klasnu razliku i vešto povlači paralelu između 1917. i današnjih dana.

Ja ne mogu da se otmem utisku i da ne povučem paralelu sa našom zemljom. Kao da smo prepisivali od njih sve što nije valjalo. I ne, nije se promenilo ništa, samo su se vlasti smenjivale jer ono što Vaterdrinker ističe jeste da se istorija ne ponavlja, ona se rimuje.

Možda iz ovog mog prikaza zvuči kao da je svrha knjige kritika Rusije, ali ne, Piter je napisao autobiografsko-fikcijsko-istorijsku knjigu koja je prikazala jednu zemlju sa slavnom istorijom, velikom dušom i koju je, uz sve poteškoće življenja tokom devedesetih, zamenio za sigurnost života u Holandiji. Zanimljiva je i činjenica da je Rusiju napustio tek po izbijanju sukoba sa Ukrajinom i to na nagovor svoje supruge Ruskinje. Sjajno delo, pravi biser književnosti i od mene od srca sve preporuke.

Autor: Marija Trajković
Izvor: Delfi Kutak


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.