Laguna - Bukmarker - „Istanbul, priča o tri grada“ istorijska knjiga Betani Hjuz o gradu na Bosforu ‒ Čežnja celog sveta - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Istanbul, priča o tri grada“ istorijska knjiga Betani Hjuz o gradu na Bosforu ‒ Čežnja celog sveta

Knjiga koja je više od istorije, priča o ljudima pre nas i Gradu u kojem se prelamala sudbina sveta– ukratko o tome govori knjiga „Istanbul, priča o tri grada I - II“ britanske istoričarke Betani Hjuz. Ovu sjajnu studiju o jednom od najstarijih i najvećih gradova, u kojoj autorka pokazuje da ono drugo i drugačije u odnosu na Zapad postoji i opstaje vekovima, objavila je Laguna. Knjiga „Istanbul“ je inače izvorno objavljena prošle godine u Velikoj Britaniji i od tada se nalazi na bestseler listama, što je retkost za istorijsko štivo.

Istanbul je oduvek bio mesto u kojem se priče i istorija sukobljavaju i prepliću, gde je legenda snažna kao i istorijska činjenica. Ovaj grad sa tri imena tokom vekova – Vizantion, Konstantinopolj, Istanbul – postoji u isti mah i kao ideja i kao mesto, prelazi granice stvarnog i zamišljenog. Carigrad, kako su ga zvali još Sloveni, kapija između Istoka i Zapada, prestonica rimskog, vizantijskog, latinskog i osmanskog carstva, u jednom periodu centar hrišćanstva, a kasnije i islama, i danas je jedan od najvećih gradova na svetu. Arheolozi su pronašli četrdeset i dva sloja ljudskih naseobina na njegovom tlu. Bio je dom Grcima, Persijancima, Rimljanima, Latinima, Vikinzima, Jevrejima, Osmanlijama, Jermenima i mnogim drugim narodima. U Istanbulu i danas postoje Beogradska kapija i Beogradska šuma.

Putujući kroz istoriju autorka nam otkriva mnoga lica ovog „dijamanta između dva safira“, koji je bio i Bogorodičin i krstaški i Alahov grad, a dugo je opisivan kao „čežnja celog svijeta“. Ova jedinstvena biografija grada koji je veličanstven, magičan i mističan je poseban potez genija. Istorija carskog grada prikazana je kao pozorišna predstava u tri čina, a glavni junaci su Kserks, Alkibijad, Konstantin, Justinijan, Teodora, Sulejman Veličanstveni, ali i oni kojima imena nisu zabeležili. Eho njihovih dela dopire do nas dok gledamo ovaj kosmopolis, koji objedinjuje različite vere i nacije i povezuje kontinente. Sa strašću i velikim entuzijazmom, uz impresivnu umešnost, autorka je u potpunosti ispunila veličanstveni zadatak da predstavi istoriju Grada koji traje više od 3.000 godina, ali je priča o njemu iz ovih ili onih razloga bila zanemarena u odnosu na druge velike urbane centre.

Betani Hjuz kaže da se sa Istanbulom prvi put srela kada je imala 18 godina. „Dopala mi se njegova snaga, sjaj i buka grada“, kaže ona. „Volim njegov urođen karakter. Zato što je oduvek bilo mesto susreta, ne samo sa istoka i zapada, već i kritično, severa i juga ‒ a ljudi to zaboravljaju ‒ da Bosfor povezuje Rusiju na severu sa Afrikom na jugu. Dakle, ako istražujete priču o gradu, završićete istraživanje sa pričom o svetu. Pišući ovu knjigu htela sam da vidim kako je ostatak sveta uticao na Istanbul i kako se ono što se dogodilo u gradu razvijalo i uticalo na globalnu priču ‒ tako da je morala postojati međunarodna veza. Ali, Istanbul je oduvek bio grad građana, tako da je to i priča o stanovnicima, i velikim i malim, i bogatima i siromašnima. I takođe, kritički, kako o ženama tako i o muškarcima.“

Betani Hjuz je poznata po tome što se bori sa ženskim figurama, stvarnim i mitskim, a veliki deo njenog rada odnosi se na to kako su žene posmatrane tokom vremena i kako su uticale na našu modernu kulturu. Ta tema i dalje traje u „Istanbulu“ ‒ nekoliko izvanrednih žena postavljeno je tokom pripovesti ove priče. Na pitanje ima li omiljenu junakinju, Hjuz kaže: „Volim Teodoru. Bila je carica Vizantije u VI veku. Otkrila sam je pre 20 godina i od tada sam lagano pisala o njoj. Ona je neverovatan lik. Počela je kao erotična plesačica na hipodromu a završila kao carica miliona kvadratnih milja. Dopada  mi se činjenica da je reči sprovodila u delo ne obazirući se šta drugi misli o tome i da li je podržavaju. Čim je imala vlast, ona i njen suprug Justinijan počinju da sprovode reforme. Oni pokušavaju da zabrane seksualnu trgovinu, delovanje makroa, podvođenje i čedomorstvo. Ona gradi sigurnu kuću za prostitutke i pozdravlja izbeglice u carskoj palati. Izvanredno je što je bila dovoljno hrabra da bude pionir socijalne pravde.“

Profesorka Betani Hjuz je nagrađivana istoričarka, autorka i voditeljka, koja se već 25 godina bavi antičkom i srednjovekovnom istorijom i kulturom. Predaje na brojnim univerzitetima u Velikoj Britaniji, između ostalih na Oksfordu i Kembridžu, i naučni je saradnik u Kraljevskom koledžu u Londonu. Napisala je i vodila više od 50 radio i TV dokumentaraca za BBC, Discovery, History… Godine 2013. dodijeljen joj je počasni doktorat na Univerzitetu u Njujorku, u znak priznanja za njen izvanredan doprinos istoriji i njegovoj međunarodnoj promociji. Njene najpoznatije knjige su: „Jelena Trojanska: boginja, princeza i kurva“ i „Pehar otrova: Sokrat, Atina i potraga za dobrim životom“
 
Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: Vijesti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz knjige budućnost geografije zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku  laguna knjige Prikaz knjige „Budućnost geografije“: Zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku!
19.09.2024.
Zahvaćeni surovim vrtlogom silnih svetskih političkih, društvenih i ekonomskih previranja koja su posebno dobila na jačini proteklih desetak godina, svi se mi verovatno svakodnevno zapitamo kako li će...
više
prikaz mladih kritičara čuvari krune cara dušana  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Čuvari krune cara Dušana“
19.09.2024.
Na samom početku knjige car Dušan na samrti daje svešteniku Teodosiju svoju krunu i blago da ih sakrije. Ali to nije bilo kakva kruna. Pisac nas iznenađuje time što nas vodi još unapred, pa smo sa des...
više
marina vujčić želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida laguna knjige Marina Vujčić: Želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida
19.09.2024.
Marina Vujčić, nagrađivana spisateljica, dramatičarka i urednica, autorica prije nekoliko mjeseci izdanog romana „Sigurna kuća“, bila je među hrvatskim sudionicima 12. Festivala svjetske književnosti ...
više
intervju bojan leković nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim laguna knjige Intervju Bojan Leković: Nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim
19.09.2024.
Gotovo nestvarno zvuči podatak da je pisac i osnivač CEO najznačajnije srpske oglasne kompanije KupujemProdajem, koja je od 2008. godine do danas izrasla u najsnažniju internet platformu u Srbiji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.