Laguna je upravo objavila uvodni deo popularnog japanskog manga serijala
Obećana Nedođija, koji se u velikoj meri oslanja na književne teme i strukture, posebno one prisutne u dečjoj književnosti i hororu. Serijal potpisuju pisac
Kaju Širai i crtač
Posuka Demizu.
Priča u kojoj je moguće prepoznati uticaje „Pinokija“, „
Malog Princa“,
Dikensovih romana, ali i „Uklete kuće na brdu“ Širli Džekson, prati Emu Reja i Normana, troje najpametnijih štićenika doma za nezbrinutu decu Grejsfild. Iako im je sloboda ograničena, a pravila ponekad prilično stroga, deca vode srećan život, a žena koju zovu
Mama brine o njima i pruža im svu ljubav koju majka može da pruži svojoj deci. Međutim, jedne večeri, Ema i Norman otkrivaju da se deca u ovom sirotištu zapravo odgajaju kao hrana za demone. Da bi preživela, deca ubrzo pripremaju očajnički plan za bekstvo, koristeći se svim znanjima stečenim u sirotištu.
Prevod mange uradio je orijentalista Mateja Matić, poznat i kao pisac romana utemeljenog na japanskim kulturnim obrascima „Priručnik za samoubistvo“. Govoreći za sajt Art-Anima, Matić je skrenuo pažnju na to da, iako su protagonisti serijala deca,
Obećana Nedođija nije namenjena mlađim čitaocima.
„Protagonisti
Obećane Nedođije jesu deca, ali daleko od toga da je ova manga dečji strip. Izborom takvih protagonista samo se još neposrednije ocrtavaju patnja i problemi koje ni mnogi odrasli nisu kadri da reše. Ova manga se vrlo lako može čitati politički – kao borba ugnjetavane manjine za osnovno ljudsko pravo na život. Po pitanju kulturnih uticaja, nesumnjivo se vidi odraz viktorijanske Engleske na autore, od površnih aspekata kao što su imena, pa do same tematike, budući da se u temi sirotišta i njenoj obradi mogu videti i dikensovski tonovi“, rekao je Matić.
Manga, takođe, bogato koristi motive iz japanske kulture i tradicije, što je naročito vidljivo u prikazu takozvanih
demona.
„Antagonisti, demoni, daleko su od našeg hrišćanskog poimanja demona“, otkriva Matić. „Njih ne odlikuje nekakvo iskonsko, religijsko zlo, već su, kao i ljudi, gonjeni željom da prežive i prehrane se. Takav doživljaj demona potiče iz tradicionalne japanske fantastike.
Demon i nije najsrećniji izbor prevoda“, prevodilac je više puta žalio što u svakodnevnom srpskom jeziku nije preostala nijansa reči
džin koja jednostavno označava
duha, demona, đavola, naspram
mitološkog bića ogromnog rasta i snage (Matica srpska, „Rečnik srpskog jezika“).
Slojevitosti priče doprinosi i izvesna žanrovska dvosmislenost na koju Matić, takođe, ukazuje.
„Uprkos navedenim fantastičnim elementima,
Obećana Nedođija je smeštena i nekoliko decenija u budućnost. Već samo pitanje da li je ova manga fantazija ili naučna fantastika jedan je ključ za odgonetanje njene priče“, ističe Matić.
Prema manga serijalu
Obećana Nedođija, snimljena je
anime TV serija u produkciji studija
CloverWorks. Prva sezona od 12 epizoda premijerno je emitovana 2019. godine, dok je druga sezona, od 11 epizoda, emitovana 2021. godine.
Filmska adaptacija snimljena je 2020. godine, a Amazon trenutno razvija novu igranu TV seriju.
Izvor:
art-anima.com