„Poslednje proleće u Parizu“ Jelene Bačić Alimpić pred čitaocima se pojavljuje u svom dvadesetom izdanju. U ovom romanu autorka priča priču o starici Mariji Kolčak, štićenici sanatorijuma u Tulonu, koja će svoj tužan životni put sticajem okolnosti ispričati mladoj novinarki uglednog pariskog magazina Olgi Lašez. Marija će sa Olgom podeliti svoju priču o sudbini emigranata iz Rusije, odanosti jednoj ideologiji, špijunažama, gulagu, hrabrosti i veri u ljubav koje je bila jednako velika kao i bol i patnja koju je proživljavala. Ovaj slučajni susret dve potpuno nepoznate žene uticaće na njihove živote...
U štampi je i deseto izdanje romana „Kineska osveta“ Dejana Lučića. U ovom romanu autor nam otkriva sukob kineskog (ili možda tibetanskog?) tajnog društva „Zeleni zmaj“ sa „Vavilonskim bratstvom“, koje je sinteza Iluminata i Vatikana. Glavni junaci su mlada i lepa beogradska novinarka i njujorški bankar, koji igrom sudbine bivaju uvučeni u zaveru i obračun tajnih društava i obaveštajnih službi Istoka i Zapada. U romanu se govori i o upletenosti farmaceutske industrije u širenje bolesti, koje stvaraju naučnici-kriminalci, o trgovini ljudskim organima pod pokroviteljstvom političara...
Knjiga „Tvoj anđeo čuvar“ je uzbudljiva, duhovita i potresna priča o ljubavi, ljubomori, padu i ustajanju, o gubitku i ponovnom osvajanju vlastitog života. To je knjiga o strahu i drhtanju, buci i besu, o popuštanju, slabosti i snazi, o jakoj ženi koja sreće jakog muškarca i prepušta mu se. Pred čitaocima se pojavljuje u svom osmom izdanju.
Roman „Kad su cvetale tikve“ Dragoslava Mihailovića, koji se pojavljuje u svom sedmom izdanju, ima oblik monološke ispovesti: nekadašnja bokserska nada sa Dušanovca Ljuba Sretenović seća se događaja s kraja četrdesetih i početka pedesetih godina koji su ga oterali u emigrantsku čamu Švedske. Osnovna linija zapleta tiče se zbivanja u Ljubinoj porodici i njegovoj sportsko-ljubavničkoj karijeri, ali je sve to određeno i oplemenjeno pozadinom širih društvenih zbivanja. Mihailovićev roman je tako postao jedno od prvih umetničkih dela koja su dodirnula temu Informbiroa.
„Atlantida“ Borislava Pekića je deo antropološke trilogije „Besnilo – Atlantida – 1999.“ i doživela je svoje peto izdanje u Laguni. To je dinamična priča o borbi između robotske i ljudske civilizacije koje uporedo obitavaju na zemlji, i predstavlja spoj negativne utopije, klasičnog epa i fantastičnog trilera.
Nedavno objavljena knjiga „Dnevnik srpske domaćice“ Mirjane Bobić Mojsilović zbog velikog interesovanja čitalaca već je doživela svoje treće izdanje u Laguni. Glavna junakinja „Dnevnika srpske domaćice“ Anđelka Jovanović govori o srećnom detinjstvu u Titovoj Jugoslaviji, zbunjenoj mladosti osamdesetih, otkrivanju političkih strasti devedesetih i bolnom trežnjenju posle bombardovanja.
Melanholična zbirka priča „Preko praga“ vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija Durića za kratko vreme doživela je svoje drugo i treće izdanje. Njegove priče nam pomažu da shvatimo da u životu nema nevažnih stvari, da je veličina uvek skrivena u jednostavnosti, da je istina glavno merilo vrednosti...
U štampi je i drugo izdanje novog romana Vuka Draškovića „Ko je ubio Katarinu“. Naslov dela asocira na kriminalističku priču, a zapravo metaforično kazuje o istinitim događajima iz piščevog života, kao i iz života svih nas. Naime, „Katarina“ iz naslova knjige je pseudonim za nekadašnju SFRJ. Petnaest zasebnih priča prerasta u roman zahvaljujući svom tematskom jedinstvu: drama i haos ratnih zbivanja kako na frontu, tako i u pozadini posvađanih nekadašnjih republika, među svakodnevnim likovima koje izjeda zlokobna doktrina ne samo bezočnih i ostrašćenih lidera nego i samozvanih duhovnih vođa i dušebrižnika nacije.