Laguna - Bukmarker - „Poslednja stanica Aušvic“ – Moja priča o preživljavanju napisana u logoru - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Poslednja stanica Aušvic“ – Moja priča o preživljavanju napisana u logoru

Neverovatna priča o patnji i preživljavanju jednog zatvorenika Aušvica, za koju se veruje da je jedina dovršena knjiga napisana unutar samog logora.

Edi de Vind, holandski lekar i psihijatar, poslat je u Aušvic sa svojom ženom Fridel, koju je sreo i oženio u radnom logoru Vesterbork u Holandiji. U Aušvicu su prošli kroz brutalan proces selekcije i stavljeni su da rade. Svakoga dana, svaki sat je postao borba za opstanak.

Za Edija je to značilo pregovaranje sa prevrtljivim stražarima u bolničkoj kasarni. Za Fridel je značilo izbegavanje varvarskih medicinskih eksperimenata koje su sprovodili nacisti. Kako se rat bližio kraju i ruska armija se približavala, nacisti su bežali vodeći sa sobom veliki broj zarobljenika, uključujući Fridel. Edi je ostao sakrivši se ispod gomile stare odeće. Našavši svesku i olovku, počeo je da beleži svoja iskustva.

„Poslednja stanica Aušvic“ je neverovatan opis života zarobljenika, zapis o borbi za opstanak nastao gotovo u realnom vremenu, ali takođe i zapis o povremenim trenucima radosti koju su Edi i Fridel nalazili jedno u drugom – šaljući poruke kroz ogradu, ponekad iskradajući kratak zagrljaj. Ovo je jedinstvena i bezvremena priča koja dokumentuje najbolje i najgore od čovečanstva i podseća nas za šta smo mi, ljudi, sposobni, ali i da ima nade, čak i u paklu. Ova knjiga, za koju se misli da je jedina koja je u celini napisana unutar Aušvica, će vam ostati u mislima dugo nakon okretanja poslednje stranice.

Edi de Vind (1916-1987) bio je poslednji jevrejski doktor koji je diplomirao na Univerzitetu u Lajdenu tokom Drugog svetskog rata. Dobrovoljno je radio u radnom logoru Vesterbork verujući da će tako od deportovanja spasiti majku koju su odveli Nemci. Tamo je upoznao u oženio svoju prvu ženu, Fridel. Par je deportovan u Aušvic 1943. De Vind se vratio u Holandiju leta 1945. i specijalizovao psihijatriju i psihoanalizu. Godine 1949. objavio je članak „Confrontation with Death“ u kome je uveo ideju o sindromu koncentracionog logora. „Poslednja stanica Aušvic“ je objavljena na holandskom februara 1946. a prvi put na engleskom 2020. Koliko se zna, to je jedina cela knjiga napisana u samom Aušvicu.

Izvor: penguin.co.nz
Prevod: Borivoje Dožudić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar
22.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
nedelja mangi od 21 do 28 avgusta 2025 30 na sve naslove u izdanju lagune laguna knjige Nedelja mangi od 21. do 28. avgusta 2025! 30% na sve naslove u izdanju Lagune
22.08.2025.
Povodom objavljivanja šestog dela mange „Obećana Nedođija“, svi koji od 21. do 28. avgusta 2025. nabavite pomenutu mangu, odobravamo popust od 30% na ostale naslove iz sve bogatijeg arsenala Laguninih...
više
prikaz knjige kako je svet stvorio zapad istorija duga četiri milenijuma laguna knjige Prikaz knjige „Kako je svet stvorio Zapad“: Istorija duga četiri milenijuma
21.08.2025.
U Laguninom ranijem izdanju „Persijanci“ Lojd Levelin Džouns nam je na intrigantan način objasnio kako je Zapad svoju ideju ratoborne superiornosti razvio na temeljima starogrčkih i rimskih uzora koji...
više
prikaz romana čuješ li laž studija o kolektivnom linču kroz formu trilera i podkasta laguna knjige Prikaz romana „Čuješ li laž?“: Studija o kolektivnom linču kroz formu trilera i podkasta
21.08.2025.
Roman „Čuješ li laž?“ američke autorke Ejmi Tintere laća se jednog od najaktuelnijih trendova u savremenoj fikciji: spajanja popularnosti true crime podkasta i klasične forme kriminalističkog trilera....
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.