Hvala Odinu i svim bogovima Asgarda! Nakon gotovo četiri godine ljubiteljima istorije toliko
omiljen serijal konačno se nastavlja! Pošto smo ranije na 24 sata već posetili
stari Rim,
staru Atinu,
stari Egipat i
staru Kinu, stranice nove knjige „
24 sata u svetu vikinga“ odvode nas na sever gde će nas Kirsten Volf, ekspert za skandinavske jezike, provesti kroz jedan tipičan dan u životu neustrašivih nordijskih ratnika.
Kao i u prethodnim delovima ovog nadasve zabavnog, duboko informativnog i slikovito živopisnog serijala, svako je od 24 poglavlja odvojeno za jedan sat u danu, od svitanja do sumraka, i prati ljude najrazličitijih zanimanja kroz čije živote se pred nama oživljava davno prohujali srednjovekovni svet. Upravo su tada udareni temelji današnjoj Danskoj, Norveškoj i Švedskoj, naseljen je ledeni Island i prihvaćeno hrišćanstvo nauštrb dotadašnje paganske religije. Pored ratovanja i osvajanja, vikinzi toga vremena razvijali su i brodogradnju i svoju veštinu plovidbe morima na kojima su važili za najveći strah i trepet.
Pošto život vikinga svakako jeste bio krvoločan i turoban, knjigu otvaraju prigodna poglavlja vraćajući nas u vikinško doba koje je trajalo od 880. do 1100. godine. Važno je napomenuti da reč „viking“ ne označava narod, već zanimanje moreplovca-osvajača i pljačkaša. Mnogi od likova u knjizi su stvarne ličnosti, poput odmetnika Gislija Sursona koji u gluvo doba noći izvršava osvetu zbog ubistva pobratima. U istoj ćemo noći upoznati i skalda, vikinškog pesnika, koji odlazi kod vidarke da mu previje rane iz bitke u kojoj je ubijen njegov kralj Olaf Haraldson (kojeg smo pratili u popularnoj seriji „
Valhala“ na Netfliksu), te Kirsten koristi priliku da nam opiše na koji su se način vidale ljute rane vikinške. U noćne ćemo sate posetiti i jedan porođaj i doznati na koji su način žene tada donosile decu na ovaj svet.
No da nije svaki njihov posao bio nasilan, dokaz je Harald Jensen koji se budi u gluvo doba noći jer radi kao pekar. Treba nahraniti zemljake željne hleba nakon naporne plovidbe po okeanu gde im je samo riba bila na jelovniku. Dok nam opisuje razne zanate, Kirsten nam otkriva i čime su plaćali reobu, kako su im izgledale kuće i ulice, kakvi su im porezi nametani. A kad već pomenuh Netfliksovu „Valhalu“, jedno poglavlje je odvojeno i za čuvenu Frejdis, odvažnu kći Erika Crvenog i sestru Lejfa Eriksona koji je prvi, daleko pre Kolumba, otkrio Severnu Ameriku, koju će upravo ona pokušati da naseli s mužem i 160 muškaraca i žena s Grenlanda.
Malo horora će nam doneti priča o Arnkelu Torolfsonu čiji se otac povampirio, odnosno nikako da se upokoji već pohodi okolinu poput aveti. Potom ćemo otkriti i kako su runopisci klesali rune, kako su zakonozborci donosili nove zakone, kako su živeli robovi oteti iz drugih zemalja. Saznaćemo više i o vergildu, odšteti za ubistvo, otkriti da li su žene mogle da se razvedu od muževa, zaviriti u kuhinju da vidimo kako su domaćice pripremale gozbu (jeli su bukvalno sve što pliva u moru, a nisu izbegavali ni plodove tora).
Pred kraj knjige ćemo svratiti i na neugodno slavlje kralja Hokona Dobrog, polubrata zloglasnog Erika Krvave Sekire (o kojem Prajm Video upravo za sledeću godinu priprema novu TV sagu). Sve nam priče ogoljevaju težak i surov život u svirepim uslovima ledenih severnih krajeva koji je zasigurno uticao i na bespoštedni i krvožedni karakter samih vikinga. Svedeni na život u neplodnom području u stalnoj borbi s prirodom, i sami su junačenjem i razbojničkim stavom pokušavali da naglase i ustvrde svoju nadmoć nad paklenim okolnostima svog bitisanja.
Autor: Miroslav Bašić Palković