Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Imenik klasične starine“ – klasik među leksikonima - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Imenik klasične starine“ – klasik među leksikonima

Mnoge publikacije o antičkoj Grčkoj i Rimu odavno su privukle pažnju najšire čitalačke publike, pa se potreba za preštampavanjem javlja iz generacije u generaciju – to je već duže od pola veka slučaj sa radovima Miloša Đurića, a u poslednje vreme i sa radovima Vladete Jankovića.

Bez obzira na to kada su prvobitno objavljene, publikacije posvećene antičkom svetu ne gube na aktuelnosti čak i kad se preštampaju bez ikakvih izmena: naprotiv, one i tada deluju kao da su nedavno napisane i da su namenjene upravo današnjim čitaocima.

Stoga je veoma značajno što se „Imenik klasične starine“ Vladete Jankovića ponovo pojavio pred srpskom publikom i što će mlađim čitaocima predočiti čitav jedan svet bogova, titana, heroja, careva i vojskovođa, dok će starijima ukazati na izvesne detalje koji su im možda ranije promakli u obilju zanimljivosti.

Da se od antike ne može pobeći čak ni u kolokvijalnom govoru, jasno je svima koji su čuli za Sizifov posao, Tantalove muke, Pandorinu kutiju, Ahilovu petu, ali mnogi ne znaju kakve se priče kriju iza takvih izraza i koliko treba ići duboko u prošlost i biografiju jedne ličnosti da bi se došlo do očekivane poente – no, sve nedoumice i misterije u vezi sa klasičnim junacima razjašnjene su u Jankovićevom leksikonu, koji se tako može koristiti i kao svakodnevni priručnik, ali i kao pomoćna naučna literatura.

Takođe se kroz „Imenik“ lako može pratiti i genealogija svake ličnosti o kojoj je reč, a pošto se zna da grčka i rimska mitologija nisu nijednog boga ni heroja ostavile bez znamenitih predaka i bez burnih (često i intrigantnih) događaja, čini se da gotovo svaka odrednica predstavlja mali roman za sebe i da bi mogla ići u nedogled da autor nije upućivao na druge odrednice, gde ćemo možda pronaći još zanimljivije priče koje se neposredno nadovezuju na onu što smo upravo pročitali.

Kao što u podnaslovu jasno stoji, „Imenik“ ne obuhvata samo antičku mitologiju i umetnost, nego zadire i u domen istorije, tako da se u leksikonu mogu naći brojna imena vladara i vojskovođa, ali i naučnika i umetnika, bez kojih se Grčka i Rim danas ne bi ni smatrali kolevkom evropske i svetske civilizacije; sem toga, autor je uneo i biografije slavnih Persijanaca, Jevreja, Germana, Vizantinaca čije su sudbine neraskidivo vezane za istoriju grčke i rimske države. U datom slučaju, dovođenje mitologije i istorije na isti nivo svakako je opravdan, pa i očekivan, jer ponekad nije lako razlučiti šta je u nečijoj biografiji mit a šta je istorija, dokle se pruža stvarnost a odakle kreće umetnička nadgradnja, dokle ide Herodot a odakle počinje Homer. Najzad, u leksikon su ušla i izvesna imena koja možda nisu u rangu Zevsa, Prometeja, Herakla, Perikla, Cezara, Trajana, Aristotela, Seneke, Fidije, ali bez kojih je opet teško zamisliti savremeni vokabular bilo kog jezika nakon što su dotična imena dobila opšte značenje poput, primera radi, mentora ili mecene.

Poseban užitak pružaju ilustracije kojima je leksikon obogaćen, pa iako je najveći broj slika koje prikazuju antičke bogove i junake nastao hiljadama godina docnije, ipak je zanimljivo videti kako su slikari novog doba doživljavali likove iz helenske i rimske kulture, a pritom je to najbolji dokaz koliko je umetnost renesanse, baroka i klasicizma nezamisliva bez nalaženja inspiracije u antičkim mitovima.

Nema sumnje da je autor prošao Tantalove muke i Sizifov posao sastavljajući odrednicu za odrednicom, uz neprestanu opasnost da ponekad donese brzoplet sud poput Parisa i da mu ovaj leksikon postane Ahilova peta u celokupnom uspešnom radu – ali, upravo će nas novo izdanje „Imenika klasične starine“ (Laguna, Beograd 2019) podsetiti da je Vladeta Janković uspešno izbegao sve prepreke kojima su svojevremeno čak i najveći junaci znali da podlegnu.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.