Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Srpske zemlje pre Nemanjića“ – Od Polablja do Male Azije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Srpske zemlje pre Nemanjića“ – Od Polablja do Male Azije

Objavivši svoja istraživanja u knjizi „Srpske zemlje pre Nemanjića“, arheolog Marko Aleksić već je u samom naslovu predočio čitaocima dve ključne činjenice: da je istorija srpskog naroda i države kao definisanih pojmova počela nekoliko stoleća, takoreći pola milenijuma, pre rođenja Stefana Nemanje, ali i da se segment srpske istorije od VII do XI veka ne može imenovati drugačije nego kao prednemanjićki period, jer čak i onda kad kneza Višeslava i paganske Neretljane treba izvući iz ogromne senke nemanjićke Raške i Zete, opet kao jedini orijentir mora poslužiti ime dinastije Nemanjić ne bi li se tačno predočilo na šta se misli.

Donekle zbog ranije nemarnosti istorijske nauke, a donekle i zbog svog stvarnog značaja, ime Nemanjića toliko je postalo simbol srpske srednjovekovne države da savremenom čitaocu ne bi mnogo značilo kad bi na naslovnoj strani, primera radi, stajalo kako je ovo knjiga o vremenu dinastije Vlastimirović – tim pre što takvo prezime nigde i nije posvedočeno, nego se posredno izvodi iz imena prvog vladara za kojeg se zna da je stvorio nezavisnu srpsku kneževinu.

Stoga Aleksić nije imao jednostavan zadatak da, koristeći se isključivo verodostojnim i proverenim izvorima, ispriča priču koja neće izići iz domena nauke, a koja će ipak biti toliko zanimljiva da drži čitaočevu pažnju od prve do poslednje stranice, kao da je u pitanju romansirana hronika ili viteški roman.

Ako i nije veliko otkriće činjenica da je nekoliko stoleća pre pojave velikog župana Nemanje postojala razvijena srpska državnost, ipak će publiku sigurno zaintrigirati podaci kojima Aleksić raspolaže i koje detaljno obrađuje izvlačeći iz njih nove zaključke i oprezno rekonstruišući one momente iz istorije za koje ne postoje neposredna svedočanstva.

Naime, obično se misli da o prednemanjićkom periodu srpske istorije i nema mnogo značajnih tragova, te da su bugarska i vizantijska osvajanja, koja su se u međuvremenu desila, izbrisala svako materijalno i kulturno sećanje na vremena kada su vladali kneževi Višeslav, Vlastimir, Petar, Časlav – no, zahvaljujući istraživanjima Marka Aleksića, pred čitaoca će iskrsnuti konkretni dokazi koji svojom starinom ponekad pokazuju mnogo više nego što se na prvi pogled čini, pa čak i to koji su narodi ili plemena u dotičnom periodu vladali na prostoru Balkana, kao i to koji je uticaj u srpskim zemljama bio jači u datom trenutku, da li uticaj rimske ili uticaj carigradske crkve.

S obzirom na to da je ukrštanje istočne i zapadne kulture oduvek bilo bitno obeležje balkanskih naroda, možda i ne treba da bude veliko iznenađenje kad arheološka i filološka istraživanja pokažu da mnogi izrazi i imena koji danas potpuno odomaćeni imaju zapravo grčko ili latinsko poreklo, te da i etimologija novih srpskih naziva neretko ukazuje na jak rimski uticaj tamo gde je teško zamisliti da je takvog uticaja uopšte bilo.

Pišući o Srbima, njihovim dobrovoljnim i prisilnim seobama od Polablja do Male Azije, kao i o njihovom državnom konstituisanju na severnim granicama Vizantije, Aleksić se u mnogome dotakao i ostalih naroda sa kojima su Srbi pre i tokom seoba dolazili u dodir, pa će se publika sresti i sa odavno iščezlim narodima kao što su Sermisijani i Avari, ali će istovremeno saznati i brojne podatke o moćnim srednjovenovnim državama koje su bile neposredni srpski susedi, pri čemu je posebno istaknut značaj Franačkog carstva, koje se ne dovodi često u vezu sa srpskim zemljama, mada istorijski izvori i istraživanja pokazuju da je bilo neposrednih kontakata, što znači da je u tom periodu, osim vizantijskog uticaja, koji je i široj publici dobro poznat, ipak bilo i zapadnoevropskog uticaja direktno iz države Karla Velikog.

Čitajući Aleksićevu knjigu, publika će proći dug put od tirinške pogranične oblasti poznate kao Srpska marka do vizantijskog naseljavanja Srba prema arapskoj granici, pri čemu će svaki korak na tom putu biti argumentovan i detaljno predstavljen, pa su stoga „Srpske zemlje pre Nemanjića“ jedna od onih knjiga koje su neophodne i radi novih saznanja iz sopstvene istorije, ali i radi pružanja isključivo konkretnih dokaza o istorijskom periodu koji ponekad može biti idealizovan upravo zbog toga što o njemu nije poznat dovoljan broj egzaktnih podataka.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija koja se ne propušta 2 za 1 kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar laguna knjige Akcija koja se ne propušta! „2 za 1“– kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar
20.06.2025.
Dragi knjigoljupci, Od 16. do 30. juna 2025. godine, imaćete jedinstvenu mogućnost da iskoriste sjajnu povoljnost – akciju „2 za 1“ u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs. ...
više
akcija knjiga i kafa dobar je dan od 20 juna do 18 jula 2025  laguna knjige Akcija „Knjiga i kafa – dobar je dan“ od 20. juna do 18. jula 2025.
20.06.2025.
Ljubitelji knjiga i kafe, Imaćete poseban razlog za osmeh ovog leta. Laguna i Nescafé, pod sloganom „Knjiga i kafa – dobar je dan“, pokreću zajedničku promotivnu akciju. Od 20. juna do 18. j...
više
lagunini autori u užem izboru za nagradu vladan desnica  laguna knjige Lagunini autori u užem izboru za Nagradu „Vladan Desnica“
20.06.2025.
Nagrada Narodne biblioteke Srbije „Vladan Desnica“ za najbolji roman u prošloj godini, koju pisci dodeljuju piscima, biće uručena dobitniku 20. juna, a u uži izbor je ušlo pet romana. Među njim...
više
sećanja na jedno prijateljstvo i jedan beograd koji kroz tekst pulsiraju u zavodljivom ritmu predstavljena knjiga lusi bojana savića ostojića laguna knjige Sećanja na jedno prijateljstvo i jedan Beograd koji kroz tekst pulsiraju u zavodljivom ritmu: Predstavljena knjiga „Lusi“ Bojana Savića Ostojića
20.06.2025.
Promocija knjige „Lusi“ Bojana Savića Ostojića održana je u četvrtak 19. juna u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.   O knjizi su, pored autora, govorili Saša Bošković, urednik, i Uroš Đ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.