Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Telegrafska avenija“ Majkla Šejbona - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Telegrafska avenija“ Majkla Šejbona

„Telegrafska avenija“ bi mogla da bude, između ostalog, jedan od najhrabrijih romana u poslednje vreme. Izuzetni američki pripovedač Majkl Šejbon, belac i Jrevrejin, u ovoj velikoj knjizi bavi se problemom oca crnca fokusirajući se na afroameričku porodicu u Ouklandu. Zaslužuje li aplauz? Dođavola, da.

Ne samo to, Šejbon veliki deo narativa posvećuje izazovima dveju babica, beležeći ne jedan, već dva porođaja, drugo u uznemirujućim, uzdah-po-uzdah, bolje reći, kontrakcija-po-kontrakcija detaljima.

Ljubitelje ovog neumornog kreativnog autora koji je osvojio Pulicerovu nagradu 2000. godine,za roman „Neverovatne avanture Kavalijera & Kleja“, neće iznenaditi činjenica da je uglavnom uspeo u svemu ovome. „Telegrafska avenija“ nam daje panoramski prikaz Amerike i njene kulture, posebno slavne crnačke muzike. Takođe je mudro razmišljanje o čoveku i očinstvu.

Ovaj roman nije savršen – zaplet je povremeno komplikovan, a sa nekoliko likova je malo preterao, natežući verodostojnost i emocionalni udarac priče. Ali ovo je u osnovi komičan roman. A „Telegrafska avenija“ ostaje smešan, super inteligentan rolerkoster dobrog vremena, sa virtuoznim i fanki pisanjem koje će vas naterati da plešete u glavi.

U centru priče je afroamerikanac Arči Stolings, muzičar, suvlasnik prodavnice muzičkih ploča Brouklend Rekords, zajedno sa svojim najboljim prijateljem Jevrejom, Netom Džefom, koji je takođe muzičar. Prodavnica se nalazi u crnačkom delu avenije iz naslova, koja se prostire između Ouklanda – sa velikim brojem crnačke populacije – i Berklija, koji ih nema. Dvosmerni kulturni pravac i mesto gde, po Šejbonovm mišljenju, ljudi ne bivaju obešeni zbog boje kože.

Arči boluje od muške epidemije iz tog doba, odbija da odraste. Što je mali problem, s obzirom na to da je njegova supruga, Gven, poprilično trudna. Još gore, izgleda da Gibson Gud, bivša zvezda američkog fudbala i „peti najbogatiji crnac u Americi“ planira da otvori zabavni kompleks u blizini, u kom će se nalaziti muzička prodavnica sa novim i starijim izdanjima.

A najgore je što Arči još uvek voli da švrlja sa strane (vidite „epidemiju“ gore).

Ali to nije jedini problem sa kojim se susreće njegova žena, Gven. Ona i njena koleginica babica, Aviva Rot-Džafi, Nejtova žena i Gvenina najbolja prijateljica, prisustvuju porođaju u kući koji kreće po zlu. Akušer sa izraženim animozitetom prema profesiji babica vidi priliku da uništi njihov posao. Sve to stavlja u fokus Gvenino nezadovoljstvo činjenicom da su ona i Aviva izgradile reputaciju tako što su porađale žene po kućama za bogate stanovnike Berklija, a ne siromašne crnkinje, kao što je Gven u početku planirala.

U ovom romanu pojavljuje se veliki broj živopisnih sporednih likova čija je eksploatacija u poslednjih nekoliko decenija uverljivo prikazana u sinematskim isečcima – u stvari, nekoliko njih su nekada bili zvezde crnačkih filmova. To pruža mogućnost Šejbonu da razmišlja o neobičnosti crnačkog iskustva, od revolucije (Crni Panteri u narativu) do repa. Jedan od likova na sledeći način opisuje stanje savremene crnačke muzike: „Ako sada osmotriš pejzaž crnog idioma u muzi­ci, on je postapokaliptičan. Potpuno izmešan krš od razbijenih komada. Krhotine i semplovi. Gangsteri koji se okupljaju u plemenima..“

Neki od najboljih delova bave se očinstvom i porođajem. „Očinstvo je otvoreno, beskrajno i nevidljivo, poput posvećenosti gra­vitacije zvezdama.“ „Žena koja se porađa, međutim, dok porođaj traje, nalazi se u središtu nečega što istinski bli­sta u četiri dimenzije; svako rođenje svugde, svi vektori ljudske evolucije i migracije potiču iz širenja njenih nogu i tu prestaju.“ Što se tiče pauza između kontrakcija: „Odmor između taktova napisanih za timpane. Komad plavog neba između dva natuštena olujna oblaka.“

„Telegrafska avenija“ je životna, vesela knjiga sa delićem žaljenja na marginama – zbog kraja zlatnog doba crnačke muzike i nesposobnosti dvojice muškaraca koji gaje strast prema muzici da zarade za život, da zaustave vreme. Šajbon piše da je Arči „umoran od odolevanja, jedini preživeli, poslednji kokos koji visi sa poslednje palme na poslednjem malom ostrvcetu na putu velikog talasa kasnog kapitalizma, dok čeka da ga poklopi“. „Telegrafska avenija“ je i sama poslednji bedem protiv tog talasa.

Izvor: thestar.com
Prevod: Miloš Vulikić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar
22.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
nedelja mangi od 21 do 28 avgusta 2025 30 na sve naslove u izdanju lagune laguna knjige Nedelja mangi od 21. do 28. avgusta 2025! 30% na sve naslove u izdanju Lagune
22.08.2025.
Povodom objavljivanja šestog dela mange „Obećana Nedođija“, svi koji od 21. do 28. avgusta 2025. nabavite pomenutu mangu, odobravamo popust od 30% na ostale naslove iz sve bogatijeg arsenala Laguninih...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
22.08.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
prikaz knjige kako je svet stvorio zapad istorija duga četiri milenijuma laguna knjige Prikaz knjige „Kako je svet stvorio Zapad“: Istorija duga četiri milenijuma
21.08.2025.
U Laguninom ranijem izdanju „Persijanci“ Lojd Levelin Džouns nam je na intrigantan način objasnio kako je Zapad svoju ideju ratoborne superiornosti razvio na temeljima starogrčkih i rimskih uzora koji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.