Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige Toma Filipsa „Ljudski rod: kako smo s*ebali sve što smo mogli“ – Neformalna antologija ljudske gluposti - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige Toma Filipsa „Ljudski rod: kako smo s*ebali sve što smo mogli“ – Neformalna antologija ljudske gluposti

Iako po naslovu i težnji za odgonetanjem naše prirode deluje srodno dubokom bestseleru „Sapijens“ J. N. Hararija s kojim je zato neretko porede, knjiga engleskog istoričara i antropologa Toma Filipsa „Ljudski rod“ u stvari je sasvim različita. Njena struktura je, čak, neuporedivo originalnija; međutim, Harari o istoriji čoveka i njegovim menama kroz vreme piše sistematičnije i potkrepljenije erudicijom. No, Filips u prvom poglavlju knjige (Zašto je vaš mozak idiot) izlaže metodologiju štetnih – a katkad i kobnih – „mentalnih prečica”“, dok ničeg sličnog nema u „Sapijensu“, zbog drugačijeg koncepta ali i zahvata knjige.

U glavne mentalne prečice autor „Ljudskog roda“ ubraja: sposobnost uočavanja obrazaca i tamo gde ih nema, „efekat sidra“, „efekat raspoloživosti“, sklonost prema (ličnoj) potvrdi, kolektivno razmišljanje, tzv. Daning-Krugerov efekt (težnja ka samoprecenjivanju), predrasude... Sledi preostalih devet poglavlja knjige (sa znakovitim naslovima Lepa vam je ova životna sredina, Život, ovaj, uvek nađe način, Sledi vođu, Moć naroda, Rat? Hm. A čemu to služi?, Vesela luda kolonijalistička žurka, Diplomatski vodič za budale i/li trenutne predsednike, Tehnološka groznica i Kratka istorija onoga što niko nije predvideo). U njima se plastično oslikava možda i glavni paradoks čoveka, da zahvaljujući svom „najboljem organu“ (mozgu) čini najškodljivije moguće gluposti. Filips u devet rečenih poglavlja sistematski nabraja socijalno najštetnije odluke aktera iz raznih društvenih oblasti i svih mogućih epoha pa – ne izgovarajući to – ostavlja čitaocu da dotičnu epizodu poveže s nekom od pomenutih mentalnih prečica iznetih u uvodnoj celini. Po ovakvoj igri sa čitaocem, ali i po rečenicama punim ironije, humora (uglavnom crnog), groteske, cinizma i sarkazma koje su više prozne a manje naučno-popularne kakve koristi Harari, „Ljudski rod“ više deluje kao antologija duhovitih priča o gluposti naših (pra)predaka i savremenika nego kao naučno-popularno delo poput „Sapijensa“. Kada bi takav zbornik pripovesti bio sačinjen, najprikladniji naslov dao bi se izvući iz podnaslova knjige: „Kako smo s*ebali sve što smo mogli“. Pri čemu Filips, dok opisuje krupne greške pojedinaca sa širokim posledicama pribegava cinizmu, crnom humoru i sarkazmu, a kad su kolektivne brljotine posredi – groteski (tipična rečenica: „U to vreme Sjedinjene Države učestvovale su i u oružanom sukobu protiv Iraka, zemlje koju su ranije podržavale jer se borila protiv Irana, zemlje koja se suprotstavljala Amerikancima jer su oni ranije podržavali iransku diktaturu koja se borila protiv Sovjetskog Saveza“).

Povest ljudskih grešaka vezana je, između ostalog, za našu sklonost da potcenimo protivnika i sopstvene mogućnosti – pa su izvesni ratovi nastali zbog pogrešnog tumačenja konkretnih poruka – ili za naše pokušaje da izmenimo ćudi životinjskog sveta i prirodu (o čemu piše i Harari). Filips pak piše i o tome kako će arogantna tvrdnja aktuelnog predsednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa da su klimatske promene farsa jer ne postoje, svakako izazvati štetne posledice na jednu od najmoćnijih ekonomija svih vremena, a samim tim i na čovečanstvo. Taman kad pomislimo da smo počinili sve moguće škodljive gluposti, desi se neka nova; zaista ne treba potcenjivati (ne)mogućnosti ljudskog mozga.

Da, šta će sutra biti sa nama, odnosno s našim potomcima? Glavna sličnost Hararijevog i Filipsovog štiva je zapravo u njihovim završecima. U oba se predviđa buduće čovečanstvo; u obe vizure – u poglavlju Kraj homo sapiensa odnosno pogovor Sjebavanje budućnosti – ono je prilično mračno.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – Kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
letnja književna poslastica akcija 2 za 1 kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar laguna knjige Letnja književna poslastica: akcija „2 za 1“ – kupite jednu knjigu domaćeg autora, a drugu, jeftiniju, dobijate za 1 dinar
22.08.2025.
Ljubitelji domaće književnosti, imate razloga za radost! Od 13. do 31. avgusta 2025, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, trajaće fenomenalna akcija „2 za 1“ koja će vam...
više
nedelja mangi od 21 do 28 avgusta 2025 30 na sve naslove u izdanju lagune laguna knjige Nedelja mangi od 21. do 28. avgusta 2025! 30% na sve naslove u izdanju Lagune
22.08.2025.
Povodom objavljivanja šestog dela mange „Obećana Nedođija“, svi koji od 21. do 28. avgusta 2025. nabavite pomenutu mangu, odobravamo popust od 30% na ostale naslove iz sve bogatijeg arsenala Laguninih...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
22.08.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.