Roman „
Greta Garbo: Usamljena boginja“ nemačke autorke
Kristine Liding nije pisan sa namerom da čitaoca podseti na filmsku karijeru švedsko-holivudske glumice Grete Garbo, već da mu ponudi dublji, kompleksniji i potresniji pogled u unutrašnji svet žene koja je ostala upamćena kao „božanstvena“, ali i tragično distancirana i usamljena figura.
Štivo se ne drži strogo hronološkog toka – počinje 1990. u Njujorku, slikom postarije glavne junakinje koja pokušava da izbegne paparace. Roman nas potom vraća u 1921. godinu i Stokholm, kad petnaestogodišnja Greta Gustafson, devojčica iz siromašne porodice, počinje da radi u robnoj kući. Odatle počinje njen put – najpre preko reklamnih spotova, pa glumačke akademije koju je upisala, do susreta sa rediteljem Moricom Stilerom, koji prepoznaje njen talenat i uvodi je u svet filma.
Roman detaljno prati sve ključne momente Gretine karijere: njen prvi susret s kamerom, dolazak u Holivud, prelazak iz nemog filma u tonski, odnose sa glumačkim i producentskim krugovima, kao i vrlo složenu i emocionalno napetu vezu sa Stilerom. Međutim, kako roman odmiče, naglasak prelazi sa njenog uspona na ličnu borbu – uključujući i sumnje u sebe, pokušaje da se odupre pritiscima slave, usamljenost i otuđenost.
Kristina Liding piše tečnim, nenametljivim i vrlo slikovitim stilom. Njen narativ ne preopterećuje čitaoca suvišnim opisima, ali pruža dovoljan kontekst da bi se stvorio osećaj prisustva u svakoj sceni. Zahvaljujući tome, scene poput prvog susreta s filmskim studijima, preseljenja u Sjedinjene Države, te sukoba između karijere i privatnog bola – na primer, trenutak kad Greta ne sme da prisustvuje sestrinoj sahrani zbog ugovorne obaveze – deluju potresno i autentično.
Portret glavne junakinje u romanu daleko prevazilazi predstavu o njoj kao o hladnoj, distanciranoj zvezdi. Kristina Liding nam prikazuje devojku i ženu koja sanja, bori se, oseća, sumnja u sebe, ali i zna da pregovara, da se izbori za svoja prava – na primer, kad postane dovoljno samosvesna da sama diktira uslove ugovora sa
Metro-Goldvin-Majerom.
Greta je prikazana kao osoba s dubokim unutrašnjim životom: nije samo pasivni objekat muškog pogleda, već žena sa sopstvenim idejama, sumnjama, željama i povremenim buntom. Autentično su prikazani i likovi Morica Stilera i filmske zvezde iz epohe nemog filma Džona Gilberta, još jednog Gretinog partnera.
Posredi je emotivno snažan roman koji uspeva da prikaže ne samo uspon jedne od najpoznatijih glumica zlatnog doba Holivuda već i unutrašnje lomove žene koja nikada nije pronašla potpunu pripadnost ni među ljudima, ni u sopstvenom identitetu. Autorka je uspešno povezala istorijske činjenice sa fikcionalnim osloncem kako bi ponudila portret žene zarobljene između svetla reflektora i senki sopstvene duše.
Ovo delo može se preporučiti kako ljubiteljima filmske umetnosti, tako i onima koje zanima psihološki portret stvarne ličnosti, prikazan sa književnim senzibilitetom. Iako roman „Greta Garbo: Usamljena boginja“ smišljeno ne pruža sve odgovore na pitanja koja postavlja, nudi snažnu priču o ranjivosti koja se krije iza filmske legende.
Autor: Domagoj Petrović