Neprikosnoveni kralj skandinavskog trilera
Ju Nesbe (1960), poznat pre svega po
kultnom serijalu o detektivu Hariju Huleu, ovog puta zakoračuje na tlo Amerike i kreira roman koji se po mnogo čemu razlikuje od njegovih prethodnih dela, ali se istovremeno oslanja na sve ono što norveškog pisca čini jednim od najsnažnijih glasova savremene svetske kriminalističke književnosti.
Središnji lik romana je Bob Oz, policajac norveškog porekla koji patrolira ulicama Mineapolisa u jednoj od najturbulentnijih godina savremene američke istorije – 2016. Radnja se odvija u trenutku dolaska Trampa na vlast, ali već duboko u eri oružanih napetosti, socijalne nejednakosti i institucionalnog cinizma.
Bob Oz je alkoholisan, ciničan, emocionalno disfunkcionalan, opsednut starim nerešenim slučajem trostrukog ubistva koji mu je obeležio karijeru i život. Njegov vizuelni zaštitni znak je žuti kaput u kojem luta kroz sneg i noć grada prepunog senki. Bob Oz je tipični antiheroj u nesbeovskom ključu: šarmantan i odbojan, slab i opasan, ranjiv i destruktivan. Njegov svet naseljavaju korumpirani policajci, usamljenička lica iz zabitih kvartova, ljudi sa mračnim hobijima i politička realnost koja je istovremeno i pozadina i uzrok nasilja koje se širi.
Sve počinje pokušajem ubistva trgovca oružjem snajperskim hicem koji, u očima pojedinih detektiva, deluje više kao gest pravde nego zločin. Taj atentat otvara niz događaja koji vode Boba Oza ka mračnim istinama iz prošlosti i susretu sa novim serijskim ubicom, čovekom opsednutim praksom prepariranja ljudskih tela kako bi ih učinio nalik umetničkim delima.
Ovde Nesbe prelazi granicu između kriminalističkog i horor žanra. No i pored toga što su ubistva u centru pažnje, prava snaga romana kao da leži u njegovoj političkoj pozadini. Autor koristi kriminalistički zaplet kao sredstvo da se osvrne na suštinske probleme savremene Amerike poput opsesije oružjem, usamljenosti i otuđenosti, rasnog i klasnog jaza, nasilja kao svakodnevice i nade koju ljudi polažu u pogrešne lidere. U neretkim momentima, dijalozi likova funkcionišu kao komentari na srž američkog društva.
Drugim rečima, dobijamo Nesbea u najdirektnijoj i najangažovanijoj formi: on koristi napetu priču da govori o strahu kao osnovnoj valuti političkog postojanja u Sjedinjenim Državama. I time „
Minesota“ prestaje da bude samo roman o ubici i postaje štivo o društvu na ivici raspada.
Dopunski sloj romana čini njegova narativna struktura: deo priče prati jednog norveškog pisca koji dolazi u Mineapolis da istraži stari zločin i napiše knjigu o tome. Ova
metanaracija služi kao ogledalo: pogled spolja, iz Evrope, na Ameriku. Dotični sloj pomaže da se uokviri nesbeovski pristup – fascinacija zemljom koju ne pokušava da idealizuje, već da je razume kroz njene kontradikcije.
U tom smislu, „Minesota“ nije samo omaž američkom krimi žanru, već i dokument o tome kako evropski pisac pokušava da se izbori sa američkim mitom. Bob Oz je pak antiheroj, ali i metafora: on je Amerika koja se raspada iznutra, plaši, puca, beži i nada se, čovek koji nije izgubio samo veru u institucije već i u sopstveni život.
Sveuzev, Ju Nesbe je napisao roman koji istovremeno funkcioniše kao krvavi triler, politička dijagnoza, horor-pripovest i socijalna analiza. Za čitaoce koji traže više od zapleta, „Minesota“ je roman koji će ih uznemiriti, zabaviti i naterati da zastanu i porazmisle o svetu koji ih okružuje.
Autor: Domagoj Petrović