Laguna - Bukmarker - RAZGOVOR: AMITAV GOŠ, INDIJSKO-AMERIČKI PISAC, AUTOR ROMANA “STAKLENA PALATA”, ZA “VIJESTI” - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

RAZGOVOR: AMITAV GOŠ, INDIJSKO-AMERIČKI PISAC, AUTOR ROMANA “STAKLENA PALATA”, ZA “VIJESTI”

Egzil kao bijeg od predrasuda



 

“Staklena palata”, roman Amitava Goša indijsko-američkog pisca, tematski je vezan za podneblje Burme (današnji Mjanmar) iz vremena britanske invazije 1885. godine kada vojnici silom otjeraju kraljevsku porodicu iz Staklene palate u progonstvo. Radžkumar, siroti dječak, se sprijateljio s Doli, djevojčicom čija će mu ljubav odrediti život. Godinama kasnije, kao bogat čovjek, on odlazi da je traži. “Staklena palata” (“Laguna”, prevod Dijana Radinović) je izuzetna priča o ljubavi i ratu, rađanju strastvene ljubavi, o udesu, porodici i njenoj sudbini.
Amitav Goš je rođen 1956. u Kalkuti. Djetinjstvo je proveo u Bangladešu, Šri Lanki i sjevernoj Indiji. Studirao je u Delhiju i na Oksfordu, a predavao je na brojnim indijskim i američkim univerzitetima. Goš je autor romana “Krug razuma” (francuska nagrada “Medicis”), “Sjenka linija” (prestižna indijska priznanja “Sahitya” i “Ananda Puraskar”), “Kalkutski hromozom” (nagrada “Artur Klark”), “Gladna plima” (“Hač Krosvord” nagrada) i “More maka” (najuži izbor za Bukerovu nagradu 2008). Piše i putopise i eseje, a saradnik je brojnih časopisa (Granta, Njujorker, Njujork tajms, Obzerver). Živi u Njujorku, odakle je i govorio za “Vijesti”.
Vaš roman “Staklena palata” pokriva period s kraja 19. i kroz dobar dio 20. vijeka. Kakva je istorijska pozadina i koji su znameniti događaji zastupljeni u Vašem romanu?
- “Staklena palata” počinje kao porodični memoar. Imao sam strica koji je rastao u Burmi i veliki dio svog života živio tamo. Kao mlad čovjek ušao je u trgovinu drvetom i stekao je zamašnu svotu novca. Porodična legenda kaže da je njegova sreća počivala na jednoj pogodbi, koju je on uspio da ostvari pomoću čiste istrajnosti: to je bio ugovor za obezbjeđivanje drvima za tračnice željezničke pruge Bengal – Nagpur. Kao dijete, sjećam se, kada bismo putovali vozom kroz istočnu Indiju, moj otac bi mi rekao da slušam ritam točkova po šinama: “Čuješ li to?” rekao bi on. “To je zvuk drveća tvog strica”.
Moj stric je napustio Burmu baš ispred invazije Japanaca, 1941. godine: to je, naravno, bilo vrijeme kada se događao masovni egzodus Indijaca iz Burme. Poslije toga moj ujak je proveo ostatak svog života u Kalkuti, gdje sam i ja rođen. Poput mnogih izbjeglica, on se nikada nije adaptirao na svoj novi dom: njegovo srce je i dalje bilo u Burmi i on nikada nije mogao da prestane da razmišlja i priča o zemlji koju je ostavio. Za njega Burma je uvijek bila “zlatna zemlja” i on je imao nepresušnu količinu priča o toj zemlji. Ja sam volio te priče i one su stvarale fascinaciju Burmom i Jugoistočnom Azijom. “Staklena palata” je izrasla iz tih ranih sjećanja i interesovanja.
“Staklena palata” se pored priče o stricu trgovcu drvetom u Burmi temelji i na vojnoj karijeri Vašeg oca. Zašto su te priče bile zanimljive za književno transponovanje?
- Očeva priča o Burmi je bila velika inspiracija za mene. Takođe, moj otac me je naučio šta je značilo biti indijski vojnik u službi Britanske kraljevine. To je naravno jedna od tema koja se provlači kroz knjigu. Ali, izvan velikih tema, ja isto tako dugujem mome ocu dobar dio sjećanja o prošlosti: način na koji je on govorio o starim automobilima i kamerama. Svi ti elementi provukli su se kroz knjigu. Za mnoge Indijce jedna od najvećih privlačnosti Burme (i Jugoistočne Azije uopšte) ogledala se u tome što je nudila bjekstvo od obaveza prema porodici, kasti i klasi koje samelju čovjeka. Burma je puna priča migranata koji su stigli sa četiri novčića u džepu i došli da tu potraže svoju sreću. Razlog zašto su mnogi mladi muškarci poželjeli da potraže svoju sreću u tom dijelu svijeta, je taj da nijesu morali da se uzdržavaju starih predrasuda Indije. Radžkumar iz “Staklene palate” je upravo takva osoba.
“Staklena palata” je isto tako i priča o egzilu i ljubavi. Zašto su te teme uvijek aktuelne?
- Roman je priča o komplikovanim međusobno povezanim životima junaka, a ljubav i egzil su nerazmrsivi dio njega.
Britanska kolonizacija Indije je česta bolna tema kod englesko-indijskih pisaca. Kao postkolonijalni pisac, kako Vi pravite fikciju od tih istorijskih dešavanja? Šta je u fokusu Vaših interesa?
- Iako prošlost ne može biti promijenjena, ja smatram da je naša dužnost da je proispitamo i upitamo se kakva je naša sopstvena uloga u njoj. Ali to je uvijek težak napor i postaje dvostruk ako dozvolimo da prošlost drugi urame.
Vaš novi roman “More maka” bio je u užem izboru za nagradu Man Buker. Šta nam možete reći o ovoj knjizi?
- “More maka” pripovijeda jednostavnu priču: prati različitu grupu likova koji se nalaze na putovanju na brodu pod imenom “Ibis”, on je plovio od Indije do ostrva Mauricijus. Godina je 1838. i većina putnika na “Ibisu” su migranti pod ugovorom iz sjevernog Bihara, iz zone koja je bila pod vladavinom britansko-istočno-indijske kompanije, svjetski najznačajnije regije u kojoj se proizvodio opijum: mak je zvijezda vodilja sudbina tih migranata. Zajedno sa migrantima “Ibis” takođe nosi i nekoliko osuđenika i slijepih putnika, kao i kontigent indijskih čuvara i nadgledača. Brod je popunjen ljudstvom koje sačinjava posada azijskih mornara – “laskara” pod tim imenom su bili poznati – a oficire su sačinjavala tri Evropljanina.
Tako na moru “Ibis” postaje na teškoj probi sa ljudima različitih klasa, rasa, kasta i nacionalnosti, naći će se među posljedicama koje su ponekad apsurdne, ponekad ubitačne, čak moguće je i spasonosne. Moja je nada da će čitalac pronaći priču transformacije, jednu koju sam ja zamislio, od mnogih naših odustajanja kroz koja moramo da proživimo.

Postkolonijalna književnost

Vi ste pisali o indijskom identitetu u kolonijalnom i postkolonijalnom svijetu. Ali, šta je sa ovim pitanjem danas, pod sjenkom globalizacije?
- Nijesam sasvim siguran šta znači termin “postkolonijalni”. Smatram da ljudi kada žele da koriste taj termin pokušavaju da naglase vrstu razlike između Zapada i ostatka svijeta, ali to je nezgrapan način pokušaja da se povuče linija. Mislim da indijski, afrički i latinoamerički način pisanja nije isti. Postoje elementi u afričkom stilu pisanja koji se ne vide u indijskom pisanju – uticaj domorodačkih priča je samo jedan primjer. Pretpostavljam da se uglavnom može reći da postoji zajednički opšti interes, kao i u politici – ali onda bi se isto tako moglo stvoriti postkolonijalno pisanje i kod Njemaca i Italijana. Nesreća u vezi sa tim terminom je što ima namjeru da izbriše specifičnosti koje su u osnovi određenog kulturnog konteksta.

Vujica OGNJENOVIĆ

 

 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
30.05.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više
druženje sa piscima lagune i književni maraton u noći knjige laguna knjige Druženje sa piscima Lagune i književni maraton u Noći knjige
30.05.2025.
I ove Noći knjige veliki broj pisaca Lagune dočekaće svoje čitaoce u knjižarama Laguna i Delfi.   U knjižari Delfi SKC očekuje vas književni maraton na kome ćemo predstaviti čak šest novih ...
više
dodatni popusti u noći knjige za korisnike mastercard kreditnih kartica banca intesa laguna knjige Dodatni popusti u Noći knjige za korisnike Mastercard kreditnih kartica Banca Intesa
30.05.2025.
Sjajna pogodnost očekuje sve korisnike Mastercard kreditnih kartica Banca Intesa tokom predstojeće Noći knjige. Naime, uz sjajne popuste do čak 40%, samo na sajtu laguna.rs imaće dodatnih 5% popusta n...
više
10 preporuka za noć knjige dan vs noć laguna knjige 10 preporuka za Noć knjige: DAN vs. NOĆ
30.05.2025.
U večitoj igri svetla i tame, dan i noć nisu samo vremenske odrednice već i metafore za različita životna stanja, emocije i razmišljanja. U ovom izboru donosimo po pet knjiga koje odišu svetlom dana i...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.