Laguna - Bukmarker - Razgovor o knjizi „Marko Polo“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Razgovor o knjizi „Marko Polo“

Razgovor: Lorens Bergrin, američki istoričar i biograf govori za „Vijesti“ o svojoj knjizi „Marko Polo“ 

Čovjek koji je balansirao na vrhu oštrice svog doba

Polova zapažanja o međunarodnoj trgovini, diplomatiji, globalnim sukobima, političkim i finansijskim sistemima i danas su aktuelna. Marko Polo, najslavniji Evropljanin koji je istražio Aziju bio je prvi pravi svjetski putnik. Njegovo iskustvo predstavlja najraniji most između Istoka i Zapada, a njegovo ime sinonim za avanturu i otkrića tokom šest vjekova pobuđivalo je sveopštu očaranost. Priče Marka Pola podstakle su maštu brojnih istoriografa da stvaraju lažne mitologije. Knjiga „Marko Polo – od Venecije do Ksanadua“ američkog istoričara i biografa Lorensa Bergrina predstavlja prvu potpunu biografiju ove zanimljivie ličnosti svjetske istorije. Odiseja Marka Pola na Putu svile u ovom remek-djelu napisana je raskošno i do najsitnijih detalja. Koristeći autentične izvore podataka kao i iskustva sa svog putovanja stopama Marka Pola po Kini i Mongoliji, Bergrin istražuje kontroverze koje prate legendu o njemu. Objedinivši u sebi istoriju, biografiju i putopis, knjiga „Marko Polo“ predstavlja jedinstvenu hroniku o čovjeku koji je proširio granice ljudskog znanja i mašte. Izdavač knjige je “Laguna” a prevodilac Tamara Trifunović. Po ovoj knjizi snima se visokobudžetni holivudski spektakl, a Pola igra Met Dejmon.

U Bergrinovoj knjizi Marka Pola upoznajemo kao neiskusnog mladića, potomka imućne trgovačke porodice iz Venecije, koji se kao sedamnaestogodišnjak 1271. godine sa ocem i stricem otisnuo put Azije. Tamo postaje povjerenik Kublaj-kana, najstrašnijeg i najmoćnijeg vladara na svijetu, potom i iskusni diplomata i kanov čovjek od povjerenja. U Veneciju se vraća sa silnim bogatstvom poslije 24 godine. Sa čuvenim piscem Rustičelom iz Pize, koji je u Marku Polu odmah prepoznao priču kakva se sreće jednom u životu; oživio je svoja sjećanja u knjizi „Putovanja“. 

Lorens Bergrin (1950) je američki nagrađivan istoričar i biograf. Diplomirao je na Univerzitetu Harvard. Autor je izuzetnih biografija o Marku Polu, Luisu Armstrongu, Irvinu Berlinu, Al Kaponeu i Magelanu koje su prevedene na preko 20 jezika. Godine 2000. objavio je i knjigu o istraživanju Marsa pod naslovom “Put na Mars: NASA Istraživanje života izvan zemlje“. Pisao je za prestižne časopise poput magazina “The New York Times”, “Los Angeles Times”, “The Wall Street Journal”, “Chicago Tribune”, “Newsweek” i “Esquire”, te za “History Channel”. Živi u Njujorku, odakle je govorio za „ART Vijesti“.

Šta Vas je podstaklo na pisanje knjige „Marko Polo – od Venecije do Ksanadua“?

- Kada sam prije nekoliko godina počeo da razmišljam o pisanju o istraživačima, Marko Polo je bio prva osoba koja mi je pala na pamet zbog njegovog renomea i njegovog uticaja na doba velikih geografskih otkrića u cjelini i istraživače kao što su naročito Magelan i Kolumbo. Sada bih proširio pisanje o njegovim podvizima i velikom legatu, ali ta ideja je u meni sazrijevala godinama. Pored očigledne fascinacije njegovim životom i egzotičnim sadržajima, pogodio me i nedostatak knjiga za odrasle o njemu i o njegovim putovanjima. Jedna druga stvar navela me je da sada pišem o Marku Polu: moje uvjerenje da su njegova putovanja aktuelna. Počeo sam ovu knjigu tako što sam se zadubio u 13. vijek, pa sam je okončao shvatajući da je taj svijet veoma sličan našem. Ljudska priroda i geografija nijesu se promijenili, a vjerski sistemi na koje je on naišao i dalje su sa nama, prisutni i moćni. Kina, kao i trgovina sa Kinom, očituje toliko fascinacije na nas na Zapadu kao što je i bilo u doba Marka Pola. Nakon nekog vremena, ja sam se pitao: „Da li se nešto promijenilo od tada?“ Očigledno je da jeste mnogo toga, ali njegova „Putovanja“ izgledaju još tako korisna, svježa, provokativna i kao reportaža aktuelnog datuma.

Koji su bili Vaši glavni izvori za pisanje ove knjige?

- Koristio sam veliki dio klasičnih djela o Marku Polu, počevši od devetnaestog vijeka u kome je upravo učinjena velika stvar: provjera „Putovanja“ i ukazivanja gdje se odstupa od drugih zapisa ili hronologija. Francuski istoričar iz devetnaestog vijeka, M. G. Potije mukotrpno je poredio Markova obavještenja sa kineskim analima i skoro u svakom slučaju nalazio je nezavisne potvrde o narodima i stvarnosti o kojima je Venecijanac pisao. Slično tome, Henri Jul i Henri Kordijer, koji su objavljivali popularna izdanja na engleskom jeziku, inače i danas još uvijek popularna, dopisivali su se sa ekspertima iz raznih krajeva svijeta, uglavnom sa Britancima, koji su marljivo pratili ljude, mjesta i stvari o kojima je Marko pisao. Još jednom, oni su uglavnom pronašli nezavisnu potvrdu. Međutim, treba biti oprezan pri odvajanju Markovih činjenica od fikcije njegovog saradnika. Rustičelo je sagledao njegov posao djelimično kao senzacionalizam na račun Venecijanca.

Marko Polo je otvorio vrata Azije evropskim trgovcima i to je njegov istorijski značaj, ali šta je po vašem mišljenju glavni značaj ovog poznatog putnika?

- To koliko su njegova zapažanja primijenjena u svijetu danas, u međunarodnoj trgovini, diplomatiji, globalnim sukobima, jačanju i opadanju političkih i finansijskih sistema. To bi bila jedna stvar. Drugi aspekt u vezi sa tim se odnosi na način na koji je on klasifikovan. Marko Polo je uvijek bio posmatran kao arhetipski srednjovjekovni putnik. Međutim, kraj srednjeg vijeka, u kome je on sazrio, bio je izuzetno plodan i dinamičan, to nije bilo nepromjenljivo, monolitno doba na bilo koji način. I Venecija je bila jedna od najnaprednijih oblasti u zapadnoj Evropi; jednostavno on je bio stavljen na vrh oštrice svog doba. Iako postoje zamke srednjovekovnog razmišljanja o njegovim procjenama, Marko je prevazilazio sva ograničenja, zbunjujući pravovjerne.

Uvijek je postojala sumnja o tome da Marko Polo nije išao u Kinu. Koji je Vaš dokaz za to?

- Nedavno otkriveni Kineski anali potvrđuju njegovu posjetu toju zemlji.

Za ime Marka Pola vezana su mnoga neobična iskustva i stvorene su legende. Koliko je za Vas kao pisca bilo teško naći pravu ravnotežu i odvojiti istinu odmitologije?

- Istraživanje za ovu knjigu bio je veliki izazov. Moja putovanja u potrazi za Markom Polom odvela su me u njegov rodni grad, Veneciju i širom Kine, u posjetu mjestima koja je opisao, uključujući Peking na istoku, Hangžu na jugu, i Kunming na zapadu. Takođe sam posjetio Šangaj i Tajvan u potrazi za istraživanjima i artefaktima Marka Pola. Drugo putovanje me je odvelo do Mongolije, gdje sam živio u jednostavnom ger logoru (vrsta nomadskog logora u Mongoliji, prim. V. Og.), kao što su živjeli Mongoli u vrijeme Marka Pola, a i dalje to čine. (Za vrijeme Marka Pola, Mongoli su, pod vođstvom Kublaj-kana, vladali Kinom). Ovo je bio stvarno najbolji način, možda jedini način da iskusim azijsku i mongolsku mistiku onako kako je Marko Polo učinio. Izazovi su bili promišljeni. Značajni izvori o Marku Polu su na engleskom, francuskom, italijanskom, persijskom, latinskom, mandarinskom i mongolskom jeziku, među ostalima. Oslonio sam se na nekoliko prevodilaca za više egzotičnih jezika, a sam sam obradio francuske i latinske izvore. Zatim, tu je problem izvora iz pre-Gutenbergove ere, koji su često zbrkani i kontradiktorni. Postoji, na primjer, trinaest ili četrnaest ranih rukopisa Markove knjige, ali nema autoritativnog izvora. Ili ga nije pisao sam; to je uradio pisac u najam dok je on bio u zatvoru. Tako da nije ni čudno pitanje o prirodi Marka Pola i njegovih obilnih objašnjenja. Dio razloga zbog kojih sam napisao ovu knjigu je da istražim neke od ovih pitanja, koja su bila skrajnuta i kao test za značaj drugih.

Koje je inovacije i nove izume Marko Polo donio u Veneciju?

- Većina otkrića koje je donio nazad u Veneciju nijesu bila pravilno shvaćena. To su bili ugalj, papirni novac, kao i naučni instrumenti koji su bili nepoznati u Evropi.

Marko Polo nije bio shvaćen od strane svojih savremenika. Šta je razlog za to nepovjerenje?

- Markova priča možda ne bi mogla biti ništa više nego prolazna glasina da nije bilo vjerovatne činjenice da je bio zarobljen u borbi protiv Ðenove i zatvoren sa romantičnim piscem i notarom koji se zvao Rustičelo iz Pize. Kompulzivan govornik po svemu sudeći, Marko je ispričao svoje priče Rustičelu, koji ih je zapisao. Marko je potom uzeo da promoviše rukopis, ali njegov je renome dolazio postepeno. U petnaestom vijeku, ser Džon Madevil je napisao u potpunosti izmišljene i logično ugodne doživljaje svog putovanja. U odnosu na knjigu Marka Pola, Madevilova knjiga je prodata u pet puta više primjeraka. Marko je želio da njegovo ime zauvijek živi i spominje se kao ime najvećeg putnika svih vremena, a bilo mu je teško da ubijedi skeptične Mlečane da je zapravo vidio toliko svijeta kao što je tvrdio, pa čak i da je služio Kublaj-kana, najmoćnijeg cara na svijetu. On je mogao biti potisnut u magli nerazumljivosti da nije bilo činjenice da su naučnici i drugi počeli tvrditi da je skoro sve istina o čemu je Marko raspravljao. U 19. vijeku, njegov ugled doživio je veliki remont, da bi on na kraju bio posmatran onakav kakav je: kao hroničar, a ne fantasta. Opravdanju je bilo potrebno dugo vremena da stigne.

Šta je sa filmom na osnovu Vaše knjige „Marko Polo“? Možete li nam dati neke detalje?

- Ja sam konsultant filma, producent je kuća Warner Brothers, scenario je napisao Vilijam Monahan, koji je takođe napisao „Dvostruku igru“ (film Martina Skorsezea iz 2006., prim V.Og.). S vremena na vrijeme, pitaju me za vjerodostojnost potencijalnih linija priče, ali film kao film ima sam svoj život. Kao pisac, imam taj luksuz da mogu da raspredam zapletenu priču na preko više stotina stranica, ali film je nužno sabijen. U mojim mislima, to su dva odvojena entiteta, i prirodno je da stvari posmatram onako kako se odvijaju na stranicama knjige.

Među Hrvatima postoji vjerovanje da je Marko Polo rođen u Dalmaciji, na ostrvu Korčuli. Do kakvih ste Vi otkrića došli?

- Postoje mnoge priče i legende koje vezuju Marka Pola za Dalmaciju, ali pored toga nema dokaza da je rođen tamo, ili da je ikada posjetio. Nije nemoguće, ali dokazi nedostaju.

Polove potomke nisu interesovala „Putovanja“

Pored ogromnog imetka koji je stekao na Istoku, nasljedstva od oca, strica i polubrata, Marko Polo je u kasnijim godinama bio neopisiva tvrdica, nije uživao u lagodnom životu niti je postao velikodušan. Bergrin navodi kako Polo nije više prepričavao svoje avanture, već je vodio parnice i gomilao bogatstvo. Neka dokumenta svjedoče da je umio da bude pohlepan, rođacima je pozajmljivao novac, ali im je uvijek naplaćivao kamatu, tužio ih sudu ukoliko novac ne vrate na vrijeme. Jednom Markovom rođaku sud je oduzeo čitavo imanje zbog duga Marku, a drugog je Polo, iako je tada bio strašno bogat, tužio zbog pet grama mošusa!

Ako se za nekog člana porodice Polo može reći da je nastavio porodičnu tradiciju, bila je to Fantina, Markova najstarija ćerka, ali ne kao putnik i istraživač već kao istrajni parničar. Zvanični zapisi govore o Fantini koja je često na sudu branila nasljedstvo koje joj je zavještao Marko Polo; godine 1362. tvrdila je da joj je pokojni muž na prevaru prisvojio nasljedstvo prije nego što je umro na Kritu, mletačkoj koloniji. I ostali potomci porodice Polo nastavili su da se još decenijama spore oko porodičnog imetka – zlata, začina, tkanina i nekretnina. Niko od njih nije pokazao interesovanje za Markovo najveće blago, hroniku njegovih putovanja. To je bilo prepušteno drugima; rukopisi su se umnožavali širom Evrope, a „Putovanja“ su živjela svojim vlastitim životom, daleko od uskih krugova Venecije.

Prorok bez priznanja

Marko je u Veneciji ostao prorok bez priznanja. Njegov savremenik, Dante Aligijeri ni na jednom mjestu ne govori o njemu, iako neki učenjaci tvrde da je Dante u „Božanstvenoj komediji“ šifrovano spominjao slavnog putnika.
Knjiga „Putovanja“ kojom je Polo obuhvatio prostor od Jermenije, preko Azije do Zanzibara sve do 19. vijeka bio je glavni izvor informacija o tim dalekim zemljama.

Prva štampana kopija „Putovanja“ pojavila se u Nirnbergu 1477. godine, nekih 175 godina pošto je Rustičelo sačinio prvu rukopisnu verziju. Ilustracija na početku knjige prikazivala je idealizovan lik čuvenog putnika.

Knjiga je postala toliko popularna da je četiri godine kasnije štampano i drugo njemačko izdanje, a potom su uslijedili i brojni prevodi. „Putovanja“ su nadahnula brojne avanturiste, putnike i vizionare. Tokom putovanja do Novog svijeta, Kolumbo je pažljivo bilježio svoje komentare na Markovom rukopisu. Engleski pjesnik Semjuel Tejlor Kolridž inspirisan „Putovanjima“ napisao je poemu „Kubla kan“.

Autor: Vujica Ognjenović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
uz banca intesa mastercard kreditne kartice popust 25  laguna knjige Uz Banca Intesa MASTERCARD kreditne kartice popust 25%
22.11.2024.
Odlična vest za sve ljubitelje dobrih knjiga i društvenih igara je da Banca Intesa i Izdavačka kuća Laguna nastavljaju sa uspešnom saradnjom i omogućavaju specijalne popuste.   Do 30. novem...
više
nedelja delfi knjižare u tc big zrenjanin slavimo rođendan dobro došli  laguna knjige Nedelja Delfi knjižare u TC BIG Zrenjanin! Slavimo rođendan! Dobro došli!
22.11.2024.
Delfi knjižara i Lagunin klub čitalaca u Zrenjaninu dobro je poznato i omiljeno mesto svih ljubitelja književnosti koji u njoj pronalaze najveći izbor domaćih i svetskih hitova, bogat gift program, ka...
više
grandiozna izjava ljubavi italiji dobitnik gonkurove nagrade žan batist andrea u knjižarama od 26 novembra laguna knjige Grandiozna izjava ljubavi Italiji: Dobitnik Gonkurove nagrade Žan-Batist Andrea u knjižarama od 26. novembra
22.11.2024.
Roman „Bdeti nad njom“, za koji je pisac Žan-Batist Andrea prošle godine dobio Gonkurovu nagradu, stiže na police knjižara.   „Bdeti nad njom“ je zanimljiva i lepo izvedena kombinacija istorijs...
više
niški sajam knjiga od 23 novembra do 1 decembra 2024  laguna knjige Niški sajam knjiga od 23. novembra do 1. decembra 2024.
22.11.2024.
Tradicionalni Sajam knjiga u Nišu biće održan od 23. novembra do 1. decembra u Sportskoj hali „Čair“. Organizator je Niški kulturni centar. Tokom trajanja Sajma, kao i svake godine, biće organi...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.