Laguna - Bukmarker - Recenzija knjige „Leva strana druma“: Sebi odani - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Recenzija knjige „Leva strana druma“: Sebi odani

„Leva strana druma“ je spoj arhaičnog književnog, i savremenog, dobrim delom stripovskog nasleđa, kroz koje Stojiljković generiše lokalne događaje i junake.  Hronike kafanskih priča i urbanih legendi koje crpu snagu iz očigledno dobrog poznavanja gradskog života, jezika i manira ljudi (i jakog lokalpatriotizma), skoro su izumrla vrsta u domaćoj književnosti. Stojiljković ih vraća u život.
 
Prva knjiga niškog pisca Dejana Stojiljkovića donosi nesvakidašnje živopisnu hroniku (grada Niša) s kraja prošlog i početka ovog veka. Tri priče i dve novele „Leve strane druma“ (Laguna, 2018) ispričane su u prvom licu, iz ugla junaka Nikole, piščevog glasnogovornika.
 
Zbirku otvara naslovna priča „Leva strana druma“, u kojoj autor uspeva da, u malo koraka, uspostavi dramski i simbolički jaku situaciju. Glavni junaci dobijaju ponudu da za novac učestvuju u tzv. „srpskom ruletu“: vožnji levom stranom druma, na čiji se ishod klade lokalni taksisti. Kao prva, priča upoznaje čitaoce s glavnim junacima narednih, jasno ih pozicionirajući u sredini u kojoj žive i ističući njihovu antiherojsku crtu, koja se, simbolično, ogleda u vožnji levom stranom druma i prejudicira srljanje u apsurdne i tragikomične situacije u narednim poglavljima hronike.
 
Ako je „Leva strana druma“ zanatski i simbolički stožer zbirke, „Heroji ulice“ su njeno emotivno središte i mesto na kom najživlje pulsira atmosfera noćnog Niša u razuđenoj topografiji svojih četvrti (Durlan, Pantelej...). Priča o uličnoj tuči otvara teme lojalnosti prijateljima iz detinjstva i skida pozlatu sa statusa gradskih heroja, uspevajući junake da ugravira u mali generacijski biser na tragu romana „Kad su cvetale tikve“. Slično Mihailoviću (i majstoru nostalgije Branku Ćopiću), Stojiljković uspeva da pređe put od „Dečaka Pavlove ulice“ i „Rata dugmića“ do urbane herojštine, usput neprimetno drobeći junake iza njene fasade i ponovo im je navlačeći kao zavoj preko rana.
 
Najduža u zbirci, novela „Das ist Winjak“, tromo je stajalište u niškoj hronici. Pojedinačne epizode u ovoj noveli jesu zanimljive i komične, a ona sadrži i najrazuđeniju galeriju sporednih likova čiji će samo nadimci čitaocu razvući osmeh, čak i pre nego što neko od njih ispiše: „sfrati na rakiicu!“, ali te su epizode ugušene unutar labave celine. U ovoj priči pripovedač Nikola ponajviše postaje pasivni piščev glasnogovornik – slaba tačka satirične srpske književnosti (Sterija, Nušić), s kojom Stojiljković inače deli svoj britak i svadljiv ton.
 
Iako cela zbirka nosi jak humoristički pečat, priče „Lopuže poput nas“ i „Kume, izgore ti džamija“ u tom pogledu su vrhunac. U njima humor nije zadržan samo u replikama, jeziku likova koji Stojiljković vešto profiliše ili situacijama, već nalazi i svoje ishodište u crnohumornim obrtima.
 
Od pokušaja glavnog junaka da na novogodišnju noć preproda ukradeni viski, „Lopuže“ gradiraju u odiseju sa novogodišnjim odbrojavanjem. Za razliku od „Das Ist Winjak“, satirično čarkanje pojedinih društvenih pora Niša ovde dolazi prirodno, umesto kao plod pasivne opservacije junaka.
 
Ilustracije Vlade Aleksića i Jovana Ukropine imaju pokriće u stripovskom zaleđu ne samo junaka, već i topografije Niša, izdeljene na urbane četvrti od čijih lokalnih osobina i predrasuda koje ih prate pisac pravi gust stripovski univerzum.
 
Stojiljković ne samo da u svojim pričama, preko junaka i njihovih stavova, ukazuje na pogubno (samo)određenje gradova u unutrašnjosti kao inferiornih spram Beograda, centra centara, već i samim svojim stilom pisanja i odabirom teme i žanra gradske hronike živi ovaj stav.
 
U vreme kada se, u želji da se dođe do sveta, domaći autori odriču svega što je lokalno i specifično, „Leva strana druma“ svetli u mraku svojim insistiranjem upravo na živopisno lokalnom. Iako povremeno i previše raspričan i digresivan, Stojiljković se ne bori za svoje pravo da bude deo glavne priče, već krči svoju.
 
Autor: Kristina Đuković
Izvor: Popboks.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.