Laguna - Bukmarker - „Ruski konzul“ u trci za Oskara - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Ruski konzul“ u trci za Oskara

Film „Ruski konzul“ reditelja Miroslava Lekića, nastao po romanu Vuka Draškovića, srpski je kandidat za Oskara, saopštio je Filmski centar Srbije na svom sajtu.



Odluku je donela Selekciona komisija u čijem sastavu su predsednik Dimče Stojanovski, Biljana Maksić, Darko Bajić, Dejan Dabić, Božidar Zečević, Đorđe Milosavljević i Miloš Janković, navedeno je iz FCS-a. Odluka o izboru srpskog kandidata za 97. dodelu nagrade Američke akademije filmske umetnosti i nauke Oskar u kategoriji za nabolji međunarodni film doneta je tajnim glasanjem u prvom krugu, rečeno je u saopštenju.

Film „Ruski konzul“ donosi dinamičnu priču vraćajući nas u dramatične godine, koje se mogu smatrati ključnim trenucima kosovske krize, koja će definisati budući suživot Srba i Albanaca na Kosovu. Glavni junak ove filmske sage je srpski doktor Ilija Jugović (Nebojša Dugalić) koji po kazni dobija premeštaj u bolnicu u Prizrenu. Tu upoznaje profesora istorije Ljuba Božovića – ruskog konzula (Žarko Laušević), naizgled psihijatrijskog pacijenta koji tvrdi da će uskoro „Rusija opet postati Rusija, a Kosovo će opet biti srpsko“.

Protiv Božovića se okreću lokalni albanski moćnici, separatisti. Oni pokušavaju da isele Božovića, ali u njegovu zaštitu staje doktor Jugović.

Ovo je poslednji film Žarka Lauševića, koji je preminuo u novembru 2023. godine. Iako je bio bolestan i na hemioterapiji, Laušević je neumorno radio na filmu, što reditelj Miroslav Lekić opisuje kao zadivljujući napor.

„Žarko je u trenutku snimanja već bio bolestan i bio na hemioterapiji. On je to zaista uspeo da iznese na jedan način koji je potpuno zadivljujući“, izjavio je Lekić za Kurir.

Drugi put nominovan
 
Glumačku podelu, pored Žarka Lauševića i Nebojše Dugalića, čine i Paulina Manov, Svetozar Cvetković, Visar Vishka, Danica Radulović, Mensur Šafljiu, Konstantin Fidanov, Petar Zekavica, Meto Jovanovski, Nada Macanković, Slaviša Čurović, Enver Petroci, Tamara Aleksić i mnogi drugi.

Miroslav Lekić drugi put je naš kandidat za ovu nagradu, jer se takmičio s filmom „Lavirint“. Za laskavo priznanje godišnje se prijavi nekoliko desetina filmova, najčešće između 80 i 90. Iako srpski filmovi od svog formalnog početka 1994. nisu nijednom uvršteni među nominovane filmove, Jugoslavija ima drugačiju istoriju. Nagrada za najbolji strani film uvrštena je 1954, a Jugoslavija je već 1956. godine imala svog predstavnika, film „Cesta duga godinu dana“ italijanskog reditelja Đuzepea de Santisa. Ovaj film je iste godine dobio i Zlatni globus.

Autor: Sonja Đurić
Izvor: Vesti online


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.