Laguna - Bukmarker - Aleks Pavezi o romanu „Krv tamnija od mastila“: Tajne i preciznost jednog matematičara - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Aleks Pavezi o romanu „Krv tamnija od mastila“: Tajne i preciznost jednog matematičara

Krv tamnija od mastila“ je originalni književni triler u kom autor spaja iznenađujuće zaplete sa istinskom strašću prema pripovedanju. U ekskluzivnom intervjuu Aleks Pavezi otkriva uticaj koji su na njega imali Horhe Luis Borhes i Širli Džekson, zašto mu matematičko obrazovanje daje prednost u kreiranju složenih misterija i kako su kodiranje i pisanje, iako naizgled različiti svetovi, zapravo iznenađujuće slični.

Od detaljnog planiranja do spontanih obrta, Pavezi nas vodi kroz stvaralački proces koji se krije iza romana u kojem tajne postaju priče – priče koje su ubistvene. Povodom izlaska romana „Krv tamnija od mastila“, vreme je da zavirimo u um pisca koji misteriju gradi kao matematičku jednačinu.

Ko Vas je najviše inspirisao prilikom pisanja romana „Krv tamnija od mastila“?

Za sve što sam stvorio dužnik sam Horheu Luisu Borhesu, koji je promenio moj način razmišljanja o tome šta priča može da bude. Ipak, najdirektniji uticaj na ovu knjigu imala je knjiga „Sunčani sat“ (The Sundial) Širli Džekson. To je roman koji savršeno balansira između mračne atmosfere i suptilnog humora. Pročitao sam ga tri puta, u pokušaju da shvatim u čemu je njegova tajna.

Kako je Vaše znanje iz matematike pomoglo u pisanju kriminalističkog romana?

Matematika vas uči strpljenju. Nekad vam rešenje problema dođe za deset dana, a nekad tek nakon deset meseci – i to je u redu. Ne treba paničiti ako ne rešite sve za deset minuta. Zbog toga se i u pisanju oslanjam na postepeno sazrevanje ideja. Ako zapnem, ne forsiram – verujem da će se rešenje pojaviti kada za to dođe pravi trenutak.



Da li ste, kao bivši softverski inženjer, uočili sličnosti između programiranja i pisanja romana?

Zanimljivo je da se softver, kada je reč o autorskim pravima, tretira kao pisano delo – jer je kôd u suštini tekst. Možda se sličnosti tu i završavaju, ali verujem da je način razmišljanja sličan. Bilo da pišete priču ili rešavate problem u kodu, pristup je isti – analizirate, pokušavate da rešite problem i na kraju dolazite do rešenja.

Kako izgleda Vaš proces pisanja? Da li sve planirate ili puštate da Vas priča vodi svojim tokom?

Rekao bih da sam polovično spontan, a pola posvećen planiranju. Ne počinjem da pišem bez jasnog plana, ili kako je rekao Majk Tajson – svi imaju plan dok ne moraju da ga pretoče u reči na papiru. U trenutku kada počnem da pišem, plan se menja, a priča počinje da diktira sopstvena pravila.

Izvor: penguinrandomhouse.co.za
Prevod: Laguna


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.