Laguna - Bukmarker - Elenor Katon govori o romanu „Videla“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Elenor Katon govori o romanu „Videla“

Elenor Katon je rođena u Kanadi, a odrasla na Novom Zelandu. Njen prvi roman „The Rehearsal“ dobio je veliku podršku kritike i ušao u uži izbor mnogih nagrada. Za drugi roman „Videla“ dobila je Bukerovu nagradu 2013. godine čime je postala najmlađi dobitnik ovog priznanja.

Razgovarali smo sa njom o romanu „Videla“, viktorijanskoj književnosti, astrologiji i horoskopu, kao i promocijama dosadašnjih romana.

Ovo je veoma obiman roman, preko 800 stranica. Koliko dugo ste radili na njemu?

Mnogo. Nisam mogla da žurim, za dijaloge je potrebno više vremena, a dobar deo „Videla“ je u dijalozima. Da sam tu pogrešila, upropastila bih celu knjigu jer su to delovi u kojima likovi govore sami za sebe. Jednostvno sam ustajala ujutru i radila, ne bih odlazila na spavanje dok ne napišem 2000 reči.

Recite nam o čemu je reč u romanu.

Smešten je na jug Novog Zelanda u vreme zlatne groznice šezdesetih godina 19. veka. Roman počinje većem od 12 muškaraca koji su se tajno sastali da diskutuju o seriji zločina. Pojavljuje se mladić po imenu Volter Mudi, koji želi da se obogati, pa se nađe u toj družini i ne znajući da poseduje veoma važnu informaciju potrebnu ljudima oko njega.

Roman je poređen sa viktorijanskim delima.

Viktorijanski romani imaju detaljno prikazanu psihologiju likova, i to mi se dopada. Postupci i maniri junaka, kao i njihove misli, detaljno su identifikovani i analizirani. Mojih 12 junaka predstavlja 12 znakova zodijaka.

Čitate li horoskope?

Mislim da su bezvezni. Astrologija je promenljiv sistem koji zavisi odakle sa Zemlje posmatrate konstelacije. Moj horoskop u Londonu bi bio potpuno drugačiji nego na Novom Zelandu. Astrologija mi je daleko zanimljivija kao sistem nego kao sredstvo za predviđanje.

U vašem romanu ima junaka koji su Kinezi i Maori; takvih nema često u viktorijanskim romanima.

Čitaoci viktorijanskih romana, u vreme kada su objavljivani, bili su daleko manje raznovrsni. Uglavnom su ih pisali imućni belci. Često su u tim romanima fraze na italijanskom, nemačkom i francuskom ostajale u originalu, bez prevoda. Želela sam da razrušim tu konvenciju koja pretpostavlja da čitalac pripada izvesnom društvenom sloju i poseduje određeno obrazovanje, pa sam ostavila fraze na maorskom i kantonskom neprevedene.

Izvor: independent.co.uk
Prevod: Dragan Matković
Foto: NZatFrankfurt - Flickr: DSC04321_2 / CC BY 2.0 / Wikimedia commons


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.