Laguna - Bukmarker - I London je leptiricu imao – Prikaz romana „Firentinski dublet: Sfumato“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

I London je leptiricu imao – Prikaz romana „Firentinski dublet: Sfumato“

Naviknuti da nacionalnu istoriju posmatramo izdvojeno od istorije Evrope ili sveta, ponekad nam je teško da za jednu istu godinu ili deceniju naizmenično navedemo najznačajnije događaje koji su se zbili u Srbiji i, na primer, u Francuskoj ili Engleskoj.

Nije mnogo drugačije ni sa književnom istorijom, tim pre što je srpska književnost devetnaestog stoleća umnogome kasnila za evropskim literarnim pokretima i pravcima, pa ako bismo i hteli da paralelno pratimo rad srpskih i pojedinih evropskih pisaca, lako bismo uvideli da jedan srpski romantičarski pesnik objavljuje svoje prve stihove onda kad u zapadnoj Evropi već stvaraju pesnici moderne.

Ali, ako stvari posmatramo malo drugačije, pa kažemo da je srpski realista Milovan Glišić svoju pripovetku horor-fantastike „Posle devedeset godina“ – koja je današnjoj široj publici verovatno poznata prvenstveno zbog televizijske adaptacije naslovljene kao „Leptirica“ – objavio svega sedam godina nakon dotada najpoznatije gotske novele „Karmila“ autora Šeridana le Fanua, a čitavih sedamnaest godina pre gotskog romana „Drakula“ Brema Stokera, onda nećemo moći da prenebregnemo činjenicu koliko su se srpski pisci trudili da svojim radom prevaziđu jaz izazvan viševekovnim ropstvom i kulturnom stagnacijom.

A ako se stvari prenesu na širi istorijski kontekst, pa se kaže da je kralj Milan u Beogradu abdicirao nekoliko meseci nakon što je misteriozni ubica nazvan Džek Trbosek širio strah po mračnim ulicama viktorijanskog Londona, te da se u taj i takav London baš u to vreme nastanio srpski ministar i diplomata, a engleski zet, Čedomilj Mijatović, i to otputovavši iz Beograda verovatno Orijent-ekspresom, kojim su u to vreme između Istoka i Zapada putovali svi značajniji evropski kulturni i politički delatnici – eto prilike da Glišićev vampir Sava Savanović i njegova leptirica dobiju svoj viktorijanski kontekst, te da iskorače iz Zarožja onako kako je grof Drakula iskoračio iz Transilvanije.

I upravo su na ukrštanju takvih motiva i istorijsko-legendarnih prilika Goran Skrobonja i Ivan Nešić načinili svoj roman „Firentinski dublet: Sfumato“, čija se prva knjiga upravo pojavila pred srpskim čitaocima.

Nije isključeno da će srpska publika možda u prvi mah biti začuđena kad tvorca srpske realističke pripovetke sretne kao detektiva u Skotland jardu, ali ako je Stoker mogao u novijim adaptacijama i rimejkovima „Drakule“ da se lično bori protiv svog književnog vampira, ako su se braća Grim na velikom platnu suočila sa princezama i vešticama iz narodnih bajki, ako je „Liga izuzetnih džentlmena“ spojila istraživača Solomonovih rudnika sa Kapetanom Nemom – zašto da se pisac prve značajne srpske horor pripovetke ne susretne sa svojim vampirom i da pritom ne otputuje u srce Britanske imperije kako bi pomogao u otkrivanju zločinca koji sugurno nije vampir ali je učinio mnogo gore stvari od sisanja krvi iz vratnih žila.

Poređenja koja su načinjena nisu mahinalna, jer Skrobonjin i Nešićev roman, koliko god da je jedinstven u savremenoj srpskoj književnosti, ipak tera čitaoca da tokom stvaranja sopstvenih slika prizove u pomoć filmske predstavnike jednog specifičnog žanra koji fantastiku i horor kombinuje sa retrofuturizmom, tako da je u nekim momentima Milovana Glišića lakše zamisliti kao hladnokrvnog i spretnog profesora Abrahama van Helsinga nego kao bradatog i nasmejanog boema iz kafane Dardaneli.

Sa druge strane, „Firentinski dublet“ donosi i one istorijske podatke iz Glišićeva života koji su vremenom pali u senku njegovog plodnog pripovedačkog rada, pa ne samo što velikog srpskog realistu upoznajemo i kao vrsnog prevodioca (primera radi, ako smo do sada i znali da je prevodio Gogolja i Tolstoja, odsad ćemo znati da je prevodio i Edgara Alana Poa), nego imamo priliku da zavirimo i u njegov ljubavni život, koji će možda biti veće otkriće nego što su razobličavanja Save Savanovića i Džeka Trboseka.


Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
pokažite ljubav kroz knjigu akcija mesec ljubavi od 10 februara do 9 marta 2025  laguna knjige Pokažite ljubav kroz knjigu: akcija „Mesec ljubavi“ od 10. februara do 9. marta 2025.
21.02.2025.
Knjiga je divan poklon za svaku priliku, a uz akciju „Mesec ljubavi“ i nezaobilazan, ukoliko želite nekom da pokažete ljubav i privrženost. Od 10. februara do 9. marta 2025. u svim Delfi knjiža...
više
uvek najbolji naslovi na akciji 3 za 999 od 3 do 28 februara 2025  laguna knjige Uvek najbolji naslovi na akciji „3 za 999“ – od 3. do 28. februara 2025.
21.02.2025.
Započinje omiljena akcija svih knjigoljubaca koja nikada ne razočara! Od 3. do 28. februara 2025. očekuje vas sjajan izbor knjiga na akciji „3 za 999“, koja važi u svim Delfi knjižarama, kao i ...
više
poruka autorke romana maca na recept srpskim čitaocima video  laguna knjige Poruka autorke romana „Maca na recept“ srpskim čitaocima [video]
21.02.2025.
Poslušajte i pogledajte koju poruku je srpskim čitaocima poslala autorka romana „Maca na recept“ Šo Išida i šta u svom srdačnom obraćanju kaže o svom prvom romanu u Laguninom izdanju.   ...
više
tanja stupar trifunović knjiga kao posveta ocu laguna knjige Tanja Stupar Trifunović: Knjiga kao posveta ocu
21.02.2025.
Nažalost, kod većine ljudi ratne traume ostaju neosvešćene, bivaju potisnute i ostaju posejane po ljudima kao nagazne mine po livadama. Danas smo svedoci tih naknadnih eksplozija, kaže za Nova.rs knji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.