Laguna - Bukmarker - I London je leptiricu imao – Prikaz romana „Firentinski dublet: Sfumato“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

I London je leptiricu imao – Prikaz romana „Firentinski dublet: Sfumato“

Naviknuti da nacionalnu istoriju posmatramo izdvojeno od istorije Evrope ili sveta, ponekad nam je teško da za jednu istu godinu ili deceniju naizmenično navedemo najznačajnije događaje koji su se zbili u Srbiji i, na primer, u Francuskoj ili Engleskoj.

Nije mnogo drugačije ni sa književnom istorijom, tim pre što je srpska književnost devetnaestog stoleća umnogome kasnila za evropskim literarnim pokretima i pravcima, pa ako bismo i hteli da paralelno pratimo rad srpskih i pojedinih evropskih pisaca, lako bismo uvideli da jedan srpski romantičarski pesnik objavljuje svoje prve stihove onda kad u zapadnoj Evropi već stvaraju pesnici moderne.

Ali, ako stvari posmatramo malo drugačije, pa kažemo da je srpski realista Milovan Glišić svoju pripovetku horor-fantastike „Posle devedeset godina“ – koja je današnjoj široj publici verovatno poznata prvenstveno zbog televizijske adaptacije naslovljene kao „Leptirica“ – objavio svega sedam godina nakon dotada najpoznatije gotske novele „Karmila“ autora Šeridana le Fanua, a čitavih sedamnaest godina pre gotskog romana „Drakula“ Brema Stokera, onda nećemo moći da prenebregnemo činjenicu koliko su se srpski pisci trudili da svojim radom prevaziđu jaz izazvan viševekovnim ropstvom i kulturnom stagnacijom.

A ako se stvari prenesu na širi istorijski kontekst, pa se kaže da je kralj Milan u Beogradu abdicirao nekoliko meseci nakon što je misteriozni ubica nazvan Džek Trbosek širio strah po mračnim ulicama viktorijanskog Londona, te da se u taj i takav London baš u to vreme nastanio srpski ministar i diplomata, a engleski zet, Čedomilj Mijatović, i to otputovavši iz Beograda verovatno Orijent-ekspresom, kojim su u to vreme između Istoka i Zapada putovali svi značajniji evropski kulturni i politički delatnici – eto prilike da Glišićev vampir Sava Savanović i njegova leptirica dobiju svoj viktorijanski kontekst, te da iskorače iz Zarožja onako kako je grof Drakula iskoračio iz Transilvanije.

I upravo su na ukrštanju takvih motiva i istorijsko-legendarnih prilika Goran Skrobonja i Ivan Nešić načinili svoj roman „Firentinski dublet: Sfumato“, čija se prva knjiga upravo pojavila pred srpskim čitaocima.

Nije isključeno da će srpska publika možda u prvi mah biti začuđena kad tvorca srpske realističke pripovetke sretne kao detektiva u Skotland jardu, ali ako je Stoker mogao u novijim adaptacijama i rimejkovima „Drakule“ da se lično bori protiv svog književnog vampira, ako su se braća Grim na velikom platnu suočila sa princezama i vešticama iz narodnih bajki, ako je „Liga izuzetnih džentlmena“ spojila istraživača Solomonovih rudnika sa Kapetanom Nemom – zašto da se pisac prve značajne srpske horor pripovetke ne susretne sa svojim vampirom i da pritom ne otputuje u srce Britanske imperije kako bi pomogao u otkrivanju zločinca koji sugurno nije vampir ali je učinio mnogo gore stvari od sisanja krvi iz vratnih žila.

Poređenja koja su načinjena nisu mahinalna, jer Skrobonjin i Nešićev roman, koliko god da je jedinstven u savremenoj srpskoj književnosti, ipak tera čitaoca da tokom stvaranja sopstvenih slika prizove u pomoć filmske predstavnike jednog specifičnog žanra koji fantastiku i horor kombinuje sa retrofuturizmom, tako da je u nekim momentima Milovana Glišića lakše zamisliti kao hladnokrvnog i spretnog profesora Abrahama van Helsinga nego kao bradatog i nasmejanog boema iz kafane Dardaneli.

Sa druge strane, „Firentinski dublet“ donosi i one istorijske podatke iz Glišićeva života koji su vremenom pali u senku njegovog plodnog pripovedačkog rada, pa ne samo što velikog srpskog realistu upoznajemo i kao vrsnog prevodioca (primera radi, ako smo do sada i znali da je prevodio Gogolja i Tolstoja, odsad ćemo znati da je prevodio i Edgara Alana Poa), nego imamo priliku da zavirimo i u njegov ljubavni život, koji će možda biti veće otkriće nego što su razobličavanja Save Savanovića i Džeka Trboseka.


Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija 2 za 1 male lagune pronađi omiljenu knjigu i drugu dobijaš za dinar  laguna knjige Akcija „2 za 1“ Male Lagune: Pronađi omiljenu knjigu i drugu dobijaš za dinar!
11.07.2025.
Lepa vest za čitaoce Male Lagune! Kupovinom jedne knjige na akciji, drugu jeftiniju dobijate za 1 dinar! Akcija važi od 9. do 29. jula 2025. u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i d...
više
veličanstvena akcija 5 za 999 samo na laguninom sajtu laguna knjige Veličanstvena akcija „5 za 999“ samo na Laguninom sajtu
11.07.2025.
Ljubitelji knjiga, Imate razlog za radost! Pokrenuli smo specijalnu akciju „5 za 999“ koja važi isključivo na laguna.rs i traje od 2. do 31. jula 2025. „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladim...
više
bez uvijanja aktuelni i praktični saveti kako da prepoznate i izađete iz toksičnih odnosa predstavljena knjiga alija fenika crvene zastavice, zelene zastavice  laguna knjige Bez uvijanja aktuelni i praktični saveti kako da prepoznate i izađete iz toksičnih odnosa: Predstavljena knjiga Alija Fenika „Crvene zastavice, zelene zastavice“
11.07.2025.
Tribina pod nazivom „Razgovor s povodom“ o knjizi „Crvene zastavice, zelene zastavice“ dr Alija Fenika održana je u četvrtak 10. jula u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC. U razgovoru su u...
više
odlaže se 124 tribina laguninog književnog kluba laguna knjige Odlaže se 124. tribina Laguninog književnog kluba
11.07.2025.
Tribina Laguninog književnog kluba, koja je trebalo da bude održana 4. jula, pomera se za petak 11. jula u 18 sati u kafeteriji Bukmarker u knjižari Delfi SKC. Tema 124. po redu tribine biće ro...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.