Laguna - Bukmarker - I London je leptiricu imao – Prikaz romana „Firentinski dublet: Sfumato“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

I London je leptiricu imao – Prikaz romana „Firentinski dublet: Sfumato“

Naviknuti da nacionalnu istoriju posmatramo izdvojeno od istorije Evrope ili sveta, ponekad nam je teško da za jednu istu godinu ili deceniju naizmenično navedemo najznačajnije događaje koji su se zbili u Srbiji i, na primer, u Francuskoj ili Engleskoj.

Nije mnogo drugačije ni sa književnom istorijom, tim pre što je srpska književnost devetnaestog stoleća umnogome kasnila za evropskim literarnim pokretima i pravcima, pa ako bismo i hteli da paralelno pratimo rad srpskih i pojedinih evropskih pisaca, lako bismo uvideli da jedan srpski romantičarski pesnik objavljuje svoje prve stihove onda kad u zapadnoj Evropi već stvaraju pesnici moderne.

Ali, ako stvari posmatramo malo drugačije, pa kažemo da je srpski realista Milovan Glišić svoju pripovetku horor-fantastike „Posle devedeset godina“ – koja je današnjoj široj publici verovatno poznata prvenstveno zbog televizijske adaptacije naslovljene kao „Leptirica“ – objavio svega sedam godina nakon dotada najpoznatije gotske novele „Karmila“ autora Šeridana le Fanua, a čitavih sedamnaest godina pre gotskog romana „Drakula“ Brema Stokera, onda nećemo moći da prenebregnemo činjenicu koliko su se srpski pisci trudili da svojim radom prevaziđu jaz izazvan viševekovnim ropstvom i kulturnom stagnacijom.

A ako se stvari prenesu na širi istorijski kontekst, pa se kaže da je kralj Milan u Beogradu abdicirao nekoliko meseci nakon što je misteriozni ubica nazvan Džek Trbosek širio strah po mračnim ulicama viktorijanskog Londona, te da se u taj i takav London baš u to vreme nastanio srpski ministar i diplomata, a engleski zet, Čedomilj Mijatović, i to otputovavši iz Beograda verovatno Orijent-ekspresom, kojim su u to vreme između Istoka i Zapada putovali svi značajniji evropski kulturni i politički delatnici – eto prilike da Glišićev vampir Sava Savanović i njegova leptirica dobiju svoj viktorijanski kontekst, te da iskorače iz Zarožja onako kako je grof Drakula iskoračio iz Transilvanije.

I upravo su na ukrštanju takvih motiva i istorijsko-legendarnih prilika Goran Skrobonja i Ivan Nešić načinili svoj roman „Firentinski dublet: Sfumato“, čija se prva knjiga upravo pojavila pred srpskim čitaocima.

Nije isključeno da će srpska publika možda u prvi mah biti začuđena kad tvorca srpske realističke pripovetke sretne kao detektiva u Skotland jardu, ali ako je Stoker mogao u novijim adaptacijama i rimejkovima „Drakule“ da se lično bori protiv svog književnog vampira, ako su se braća Grim na velikom platnu suočila sa princezama i vešticama iz narodnih bajki, ako je „Liga izuzetnih džentlmena“ spojila istraživača Solomonovih rudnika sa Kapetanom Nemom – zašto da se pisac prve značajne srpske horor pripovetke ne susretne sa svojim vampirom i da pritom ne otputuje u srce Britanske imperije kako bi pomogao u otkrivanju zločinca koji sugurno nije vampir ali je učinio mnogo gore stvari od sisanja krvi iz vratnih žila.

Poređenja koja su načinjena nisu mahinalna, jer Skrobonjin i Nešićev roman, koliko god da je jedinstven u savremenoj srpskoj književnosti, ipak tera čitaoca da tokom stvaranja sopstvenih slika prizove u pomoć filmske predstavnike jednog specifičnog žanra koji fantastiku i horor kombinuje sa retrofuturizmom, tako da je u nekim momentima Milovana Glišića lakše zamisliti kao hladnokrvnog i spretnog profesora Abrahama van Helsinga nego kao bradatog i nasmejanog boema iz kafane Dardaneli.

Sa druge strane, „Firentinski dublet“ donosi i one istorijske podatke iz Glišićeva života koji su vremenom pali u senku njegovog plodnog pripovedačkog rada, pa ne samo što velikog srpskog realistu upoznajemo i kao vrsnog prevodioca (primera radi, ako smo do sada i znali da je prevodio Gogolja i Tolstoja, odsad ćemo znati da je prevodio i Edgara Alana Poa), nego imamo priliku da zavirimo i u njegov ljubavni život, koji će možda biti veće otkriće nego što su razobličavanja Save Savanovića i Džeka Trboseka.


Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.