Laguna - Bukmarker - Igor Marojević: Čaršija ne može imati mišljenje - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Igor Marojević: Čaršija ne može imati mišljenje

Iako je lansirao književnoteorijski pojam digitalni realizam, taj odeljak nije dovoljno prostran da obuhvati sve ono o čemu Igor Marojević piše. On je najpre pisac našeg doba, pa utoliko i digitalni realista, on literarno razmatra naše teme, naše nedoumice, uvek pomalo bolne, i uvek sa otvoreno neizrečenim predlogom da u svoje postupke ugradimo i trunku humanosti.



Većina ne voli ono što smatra negativnim temama

Budući da je romanom „Tuđine“ okončao petoknjižje, možemo, s malo hrabrosti, pretpostaviti da je na izvesnoj prekretnici.

Objavljeno je da je okončana promotivna turneja. Jesu li sada „Tuđine“ bliže tuđinima?

Ne mnogo. Ovaj roman spada u moje nekomercijalnije, upravo zato što većina ne voli ono što smatra negativnim temama, mada se njima uvek bavim, ali su naslovi pojedinih mojih prošlih romana i jedne zbirke priča i njihovo prijemčivije pakovanje zavarali dobar deo publike. S druge strane je činjenica da su „Tuđine“ pretrpele recepciju kakvu nijedno moje delo nije: konsenzualno pozitivno vrednovanje, blok o mojoj neznatnosti i „Beogradskom petoknjižju“ u jednom domaćem, i to trenutno najboljem časopisu, i činjenicu overenu brojem nastupa i publike da je mnogo više ljudi zainteresovano za knjigu na kraju nego na početku turneje. Napomenuću da će maltene odmah nakon završne, beogradske promocije „Tuđina“, 27. jula, delo, u okviru pomenutog petoknjižja koje zatvara, i u Petrovcu na Moru biti predstavljeno narodu, i to delimično tuđem.

Teško je priznati sam sebi da si tuđin

Ima li nekoga u Srbiji da nije tuđin? Kako bismo takve odredili?

Ako isključimo one koji su sebi tuđini zbog izvesnih duševnih nedaća, mnogo je onih u Srbiji koji to nisu. Teško je priznati sam sebi da si tuđin, posebno u strogo kolektivističkom društvu koje i dalje, ako ne i sve više, nameće i visoko vrednuje političku pripadnost i servilnost, odnosno usmenu kulturu i, samim tim, mišljenje čaršije, koja ne može imati mišljenje.

Zašto je bolje biti tuđin?

Ta je karakteristika, u izvesnoj meri, preduslov individualizma, koji je neophodan da bi čovek bio ličnost u punom smislu reči. Doduše, vreme i mesto su takvi da je i individualizam – koji mnogi brkaju sa solipsizmom – nepoželjan.

Đedovski dijalekatski rekviziti

Identitet tuđina, kako sam pročitao, funkcioniše na osnovu šizofrenih principa, što bi bilo nešto kao kolizija, grubo trenje u okviru dvogubog ideniteta. Vremenom bi trebalo da jedna strana narasta i, ako je tako, koji je to deo, onaj koji se odnosi na pretke ili onaj koji smatramo, s pravom ili zbog zablude, ličnim?

Ideološka pobeda onog što se u Drugom svetskom ratu činilo jedinstvenom levicom nametnula je medicini i teoriji pristup u kojem je uticaj genetike na jedinku u odnosu na onaj, socijalni, minorizovan. Kasnije se videlo, pa i počelo da javno priznaje, da takav pristup i nije najtačniji. Verujem da se u individualca lični udeo s proživljenim godinama i decenijama povećava, a u kolektivaca smanjuje u korist uticaja genetike. Znam mnogo ljudi koji su u svom intelektualnom zenitu savršeno govorili književni jezik, ili urbani žargon, ili i jedno i drugo, da bi se pod stare dane sve više poštapali dijalekatskim rekvizitima sopstvenih đedova.

Da li je u promovisanju teže objasniti ili prećutati?

Bez sumnje, teže je objasniti.

Ako sam nekad i pio…

Najavili ste naredni roman. Naslov „Roman o pijanstvima“ pokreće asocijacije na epohu pariskih simbolista, na mračne delove njihovih biografija. Tadašnja pijanstva bila su podstaknuta otporom prema ustaljenim društvenim normama i navikama. Ima li sličnosti između ondašnjeg asocijalnog ponašanja pisaca i današnjeg? Da li je to isti bunt?

Za razliku od ogromne većine štiva o alkoholizmu, „Roman o pijanstvima“ govori o junaku koji i pored sklonosti kapljici završava sve svoje obaveze na vreme, u digitalizovanom ambijentu i eri gde su i žene jednako sklone piću kao muškarci. Nije to istovetan bunt onima pominjanim u pitanju, više je to tiha pobuna protiv obaveznog stresa, koja postaje glasna jedino ako se pod uticajem pića, čovek što posvadi i pobije.

Na kraju, trenutak je i za tabloidno pitanje o nečem privatnom… Znate Vi koje je to pitanje…

Zamislite kad znam i odgovor. Ako sam nekad i pio, bilo je to za potrebe prikupljanja materijala za „Roman o pijanstvima“. Čovek koji o savremenim temama hoće da piše makar korektno, mora tretirati građu na osnovu ličnog iskustva, ali tako da može da prema njemu uspostavi neophodnu distancu.
 
Razgovarao: Zoran S. Nikolić
Izvor: vranjenet.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz knjige budućnost geografije zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku  laguna knjige Prikaz knjige „Budućnost geografije“: Zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku!
19.09.2024.
Zahvaćeni surovim vrtlogom silnih svetskih političkih, društvenih i ekonomskih previranja koja su posebno dobila na jačini proteklih desetak godina, svi se mi verovatno svakodnevno zapitamo kako li će...
više
prikaz mladih kritičara čuvari krune cara dušana  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Čuvari krune cara Dušana“
19.09.2024.
Na samom početku knjige car Dušan na samrti daje svešteniku Teodosiju svoju krunu i blago da ih sakrije. Ali to nije bilo kakva kruna. Pisac nas iznenađuje time što nas vodi još unapred, pa smo sa des...
više
marina vujčić želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida laguna knjige Marina Vujčić: Želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida
19.09.2024.
Marina Vujčić, nagrađivana spisateljica, dramatičarka i urednica, autorica prije nekoliko mjeseci izdanog romana „Sigurna kuća“, bila je među hrvatskim sudionicima 12. Festivala svjetske književnosti ...
više
intervju bojan leković nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim laguna knjige Intervju Bojan Leković: Nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim
19.09.2024.
Gotovo nestvarno zvuči podatak da je pisac i osnivač CEO najznačajnije srpske oglasne kompanije KupujemProdajem, koja je od 2008. godine do danas izrasla u najsnažniju internet platformu u Srbiji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.