Laguna - Bukmarker - Intervju - Pavle Zelić: Ljubav daje smisao i kad smo gubitnici - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju - Pavle Zelić: Ljubav daje smisao i kad smo gubitnici

Novi roman Pavla Zelića „Peščana hronika” zaintrigirao čitaoce i književne kritičare.



„Peščana hronika” je prije svega ljubavna priča, ali ne o onoj ljubavi na koju sad mislite, već i porodičnoj, prijateljstvu i prema profesiji, naciji i zaljubljenosti u ideje.

Na rad­noj ak­ci­ji iz­grad­nje No­vog Be­o­gra­da, ne­ko­li­ko go­di­na po­sli­je Dru­gog svjet­skog ra­ta, pet pi­o­ni­ra, po­ne­se­nih du­hom udar­ni­štva, ot­kri­će je­dan ne­po­znat svi­jet i ste­ći pri­li­ku da se u nje­mu do­ka­žu. Po­red že­sto­kog ra­da, na­u­či­će ka­ko da ve­zu­ju per­tle, da či­ta­ju i pi­šu, da se za­lju­be, a ot­kri­će i zlo­kob­nu pri­jet­nju iz bli­ske pro­šlo­sti ko­ja vre­ba is­pod pi­je­ska i mu­lja mo­čva­re – bu­du­ćeg no­vog gra­da. Pe­de­set go­di­na ka­sni­je, Ili­ja Or­lo­vić, no­vo­pe­če­ni DB-ovac, a od­ne­dav­no i udo­vac i sa­mo­hra­ni otac, u bjek­stvu pred od­go­vor­no­šću ko­ja ga mo­že ko­šta­ti ži­vo­ta, sa­kri­će se u la­vi­rin­tu no­vo­be­o­grad­skih blo­ko­va...

Ovo je sa­že­tak ro­ma­na „Pe­šča­na hro­ni­ka”, iz pe­ra Pa­vla Ze­li­ća, ko­ji je ne­dav­no ob­ja­vi­la be­o­grad­ska La­gu­na.

Ka­ko je knji­ga na­sta­la, šta je pre­su­di­lo da se opre­di­je­li­te za ovu te­mu?

- Ka­že se da je naj­bo­lje pi­sa­ti iz lič­nog is­ku­stva, a ja sam to is­ku­stvo po­zaj­mio iz mo­je ne­po­sred­ne oko­li­ne, na­šav­ši u pri­ča­ma mo­je ba­ke ko­je su se ti­ca­le po­sli­je­rat­nih omla­din­skih rad­nih ak­ci­ja taj ini­ci­jal­ni za­ma­jac za ro­man. Ka­da ot­kri­je­te ne­ku te­mu ko­ja pred­sta­vlja svo­je­vr­snu ru­pu u knji­žev­no­sti, a ta­ko­zva­ne ORA uop­šte pri­je „Pe­šča­ne hro­ni­ke” ni­su kod nas na iole ozbilj­ni­ji na­čin bi­le pred­met umjet­nič­ke knji­žev­ne ob­ra­de, to sva­ka­ko ne smi­je­te pro­pu­sti­ti. Že­lio sam da na­pi­šem i lju­bav­no pi­smo i kri­tič­ki osvrt na vre­me­na ko­ja su za na­ma, i da kroz pri­zmu fan­ta­stič­nog i ma­gij­skog pro­pu­stim raz­ne do­ga­đa­je ka­ko bih na­gla­sio po­en­te ko­je sam že­lio da is­ka­žem, a sve to na sce­no­gra­fi­ji jed­nog No­vog Be­o­gra­da, na­sta­log iz ina­džij­ske ide­je Jo­si­pa Bro­za Ti­ta, da se mo­že di­za­ti grad na mo­čva­ri i pje­šča­ri...

Vaš ro­man ni­je još pro­mo­vi­san u Cr­noj Go­ri. Ka­ko bi­ste dje­lo pred­sta­vi­li na­šim či­ta­o­ci­ma?

- „Pe­šča­na hro­ni­ka” je, to sam vre­me­nom i sam sa iz­ne­na­đe­njem ot­krio, pri­je sve­ga lju­bav­na pri­ča, od­no­sno zbir­ka is­pre­ple­ta­nih lju­bav­nih pri­ča, ali, ne o onoj lju­ba­vi na ko­ju sad mi­sli­te, već i po­ro­dič­noj, lju­ba­vi pri­ja­telj­stva, ali i pre­ma pro­fe­si­ji, na­ci­ji i za­lju­blje­no­sti u ide­je u ko­je nas uvje­re po­li­ti­ča­ri. Po­či­nje­mo sa uvo­dom o pet pri­ja­te­lja, pi­o­ni­ra ko­ji sa­nja­ju da do­đu na rad­nu ak­ci­ju, naj­ve­ću tog do­ba, na No­vom Be­o­gra­du 1948. go­di­ne, gdje do­ži­vlja­va­ju dje­čač­ke avan­tu­re na­lik na ro­ma­ne „Or­lo­vi ra­no le­te” ili „Dje­ča­ci Pa­vlo­ve uli­ce”. Pri­ča se na­sta­vlja 1998. i go­vo­ri o od­no­su jed­nog sa­mo­ži­vog, neo­d­go­vor­nog oca, že­sto­kog DB-ov­ca i nje­go­vog ma­log si­na o ko­jem je pri­nu­đen da se pot­pu­no sta­ra po­sli­je smr­ti su­pru­ge. Taj Ili­ja Or­lo­vić će upra­vo kroz no­vo­pro­na­đe­nu od­go­vor­nost i su­pro­sta­vljen ogrom­nim, stra­šnim is­ku­še­nji­ma na ko­ja ga ba­ca­ju du­ho­vi pro­šlo­sti ima­ti pri­li­ku da ga pr­vo lju­bav pre­ma si­nu, a za­tim i ro­man­tič­na lju­bav za pod­jed­na­ko emo­tiv­no osa­ka­će­nu kom­ši­ni­cu, is­ku­pi od gri­je­ha. Za­tim, tu je i pri­ča o per­ver­ti­ra­nim lju­ba­vi­ma, pre­ma ide­ja­ma na­ci­zma i par­tij­ske ide­o­lo­gi­je, ko­je ga­je stvar­ni ko­man­dan­ti na­ci­stič­kog kon­cen­tra­ci­o­nog lo­go­ra „Sta­ro Saj­mi­šte” Her­bert An­dor­fer i Ed­gar En­ge, i iz­mi­šlje­ni agent UD­BE ko­ji ih de­ce­ni­ja­ma po­sli­je ra­ta ju­ri po Nje­mač­koj i Austri­ji... Sve ove sto­ri­je se pre­kla­pa­ju i su­da­ra­ju u pre­ko po­la vi­je­ka du­gom za­ple­tu, od uža­sa Dru­gog svjet­skog ra­ta, pre­ko po­le­ta po­sli­je­rat­nih ak­ci­ja­ša, do raz­o­ča­re­nja 90-ih i kre­šen­da svih na­ših po­ra­za u NA­TO bom­bar­do­va­nju. I sve to vri­je­me, lju­bav je ta ko­ja po­kre­će mo­je ju­na­ke, lju­bav ih spa­ša­va i do­vo­di u ri­zik, i zbog nje, sa­mo zbog nje, nji­ho­vi ži­vo­ti ima­ju smi­sla, čak i ka­da ih gu­be.

Da li se do­go­di­lo da Vas kon­tak­ti­ra ne­ko od Va­ših či­ta­la­ca - sa­vre­me­ni­ka do­ga­đa­ja ko­je opi­su­je­te? Ka­kve su re­ak­ci­je?

- U to­ku pri­pre­me za pi­sa­nje „Pe­šča­ne hro­ni­ke” in­ter­vju­i­sao sam vi­še zna­čaj­nih fi­gu­ra ko­je su uče­stvo­va­le u rad­nim ak­ci­ja­ma, upra­vo tim naj­ra­ni­jim, ne­po­sred­no po­sli­je ra­ta, i nji­ho­ve pri­če i aneg­do­te su za­u­vi­jek sa­ču­va­ne na stra­ni­ca­ma ove knji­ge ko­ja je zbog njih mno­go bo­ga­ti­ja i auten­tič­ni­ja. Bi­li su tu ko­man­dant ci­je­le ORA na No­vom Be­o­gra­du Slo­bo­dan Bo­silj­čić, za­tim re­kor­der u bro­ju udar­nič­kih znač­ki Ra­dič Mi­tro­vić, hro­ni­čar tog do­ba dr Slo­bo­dan V. Ri­sta­no­vić i dru­gi, a na­rav­no i u osta­lim seg­men­ti­ma ro­ma­na sam imao struč­ne kon­sul­tan­te od pri­pad­ni­ka MUP-a i DB-a, do isto­ri­ča­ra, prav­ni­ka, ar­hi­te­ka­ta... Ipak, ak­ci­ja­ši su bi­li naj­bo­lji iz­vor, ču­do je če­ga su sve ti po­no­sni star­ci sje­ća­li... Na­rav­no da sam i u di­rekt­nom su­sre­tu sa či­ta­o­ci­ma sa­znao još de­ta­lja, za­ni­mlji­vo­sti i lič­nih do­ži­vlja­ja ko­ji ta­ko­đe za­slu­žu­ju da se na­đu na stra­ni­ca­ma ne­ke knji­ge. Ta ener­gi­ja, taj po­let ba­ka i de­ka ko­ji su u to­me uče­stvo­va­li i ko­ji i da­lje po­sto­ji u nji­ma se re­ge­ne­ri­še ka­da se su­sret­ne­mo na pro­mo­ci­ja­ma i pri­ča­mo i pre­sre­ćan sam što moj ro­man iza­zi­va to­li­ko no­stal­gič­nih emo­ci­ja. Ipak, je­dan sa­svim dru­gi uti­sak će ipak osta­ti naj­va­žni­ji, a ti­če se po­hva­la ko­je sam na te­mu ob­ra­de stra­da­nja Je­vre­ja u Sr­bi­ji i Be­o­gra­du do­bio od Iva­na Iva­nji­ja, na­šeg slav­nog pi­sca, ko­ji je i sam pre­ži­vio stvar­ne ho­ro­re kon­clo­go­ra, a ko­me su ro­di­te­lji stra­da­li na mje­sti­ma ko­ja opi­su­jem, od stra­ne stvar­nih lju­di, a sa­da li­ko­va u mom ro­ma­nu.

Strip je ta­ko­đe Va­ša lju­bav. Na­pi­sa­li ste vi­še sce­na­ri­ja za strip. Šta je no­vo na ovom pla­nu kod Vas?

- Upra­vo se in­ten­ziv­no ču­jem sa cr­ta­čem Dra­ga­nom Pa­u­no­vi­ćem, ko­ji je za­jed­no sa mnom de­bi­to­vao na „Dru­ži­ni Dar­da­ne­li”, a na­sta­vio da nas odu­še­vlja­va strip adap­ta­ci­jom hit ro­ma­na „Kon­stan­ti­no­vo ras­kr­šće”. Ra­di­mo na dru­gom di­je­lu „Dar­da­ne­la” i pla­ni­ra­mo ga za iz­la­zak ove go­di­ne, či­me će­mo ko­nač­no za­do­vo­lji­ti ne­str­plji­ve mno­go­broj­ne fa­no­ve ove se­ri­je, ko­ji bi da zna­ju u ka­kve no­ve avan­tu­re ba­ca­mo ju­na­ka na­slov­ne dru­ži­ne, Haj­duk Stan­ka, Ko­šta­nu, Sa­vu Sa­va­no­vi­ća, gro­fa Vron­skog i dru­ge ko­je smo po­zaj­mi­li iz lek­ti­re. Ta­ko­đe sam ura­dio vi­še krat­kih pri­ča za va­žan pro­je­kat, an­to­lo­gi­ju ko­jom u ri­je­či i sli­ci obi­lje­ža­va­mo sto­go­di­šnji­cu Dru­gog svjet­skog ra­ta, na če­mu sa­ra­đu­ju naj­ve­ći strip umjet­ni­ci iz Fran­cu­ske i ci­je­log re­gi­o­na.

Pri­re­di­li ste zbir­ku erot­ske fan­ta­sti­ke ,,Ugriz stra­sti”. Ka­ko ste do­šli na ovu ide­ju? Da li ste na pra­gu slič­nih ide­ja?

-U pi­ta­nju je bio pro­je­kat Dru­štva lju­bi­te­lja fan­ta­sti­ke „La­zar Ko­mar­čić” iz Be­o­gra­da, ko­ji je po­dr­ža­lo i omo­gu­ći­lo Mi­ni­star­stvo kul­tu­re Re­pu­bli­ke Sr­bi­je. Ta zbir­ka je oku­pi­la naj­bo­lje do­ma­će pi­sce fan­ta­sti­ke, uklju­ču­ju­ći i eks­klu­ziv­nu pri­ču ta­da još ži­vog ve­li­ka­na Mi­lo­ra­da Pa­vi­ća, ali i vr­hun­ske cr­ta­če i strip umjet­ni­ke ko­ji su obo­ga­ti­li ovo iz­da­nje ko­lor ilu­stra­ci­ja­ma na te­mu sva­ke od pri­ča. Ta­kvi po­du­hva­ti su vr­lo za­htjev­ni, i ne znam kad ću na­ći vre­me­na za slje­de­ći, ali mi je ja­ko dra­go da kon­cept te­mat­skih an­to­lo­gi­ja fan­ta­sti­ke i da­lje po­sto­ji kroz ak­ci­je Go­ra­na Skro­bo­nje i nje­go­ve iz­davč­ke ku­će „Pa­la­din”. On je pri­re­dio već ne­ko­li­ko ta­kvih na te­mu te­le­vi­zi­je, ur­ba­nih le­gen­di, vam­pi­ra i apo­ka­lip­se i sa za­do­volj­stvom sam uče­stvo­vao u ve­ći­ni njih sa svo­jim pri­ča­ma.

Ba­vi­te se i knji­žev­nom kri­ti­kom. Ko­ji su to iza­zo­vi za Vas u ovom po­slu i šta mi­sli­te o kri­ti­ci u knji­žev­no­sti da­nas?

- Ovo je ne­što što me sve vi­še mu­či i ner­vi­ra, jer u hi­per­pro­duk­ci­ji sta­tu­sa na Fej­sbu­ku i Tvi­te­ru, tri­vi­jal­nih blo­go­va i po­sto­va na fo­ru­mi­ma gu­bi­mo od­nos pre­ma pra­vom kri­tič­kom sa­gle­da­va­nju ne­kog dje­la. Sa jed­ne stra­ne, in­ter­net nam je omo­gu­ćio da svi bu­de­mo kri­ti­ča­ri, ali se ma­lo ko to­ga ozbilj­no po­du­hva­ta, a sa dru­ge stra­ne, ne­sta­ju mje­sta na ko­ji­ma bih mo­gao da pi­šem a da znam da će to či­ta­ti ozbilj­na pu­bli­ka. Ko­ri­stim kri­ti­ku u ono ma­lo pre­o­sta­lih ča­so­pi­sa i na po­je­di­nim kva­li­tet­ni­jim por­ta­li­ma pri­je sve­ga da uka­žem na vri­jed­na ob­ja­vlje­na dje­la u knji­žev­no­sti i stri­pu ko­ja bi ina­če osta­la ne­pri­mje­će­na.

Autor: M. Milosavljević
Izvor: Dan online
Foto: Dan online


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz knjige budućnost geografije zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku  laguna knjige Prikaz knjige „Budućnost geografije“: Zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku!
19.09.2024.
Zahvaćeni surovim vrtlogom silnih svetskih političkih, društvenih i ekonomskih previranja koja su posebno dobila na jačini proteklih desetak godina, svi se mi verovatno svakodnevno zapitamo kako li će...
više
prikaz mladih kritičara čuvari krune cara dušana  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Čuvari krune cara Dušana“
19.09.2024.
Na samom početku knjige car Dušan na samrti daje svešteniku Teodosiju svoju krunu i blago da ih sakrije. Ali to nije bilo kakva kruna. Pisac nas iznenađuje time što nas vodi još unapred, pa smo sa des...
više
marina vujčić želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida laguna knjige Marina Vujčić: Želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida
19.09.2024.
Marina Vujčić, nagrađivana spisateljica, dramatičarka i urednica, autorica prije nekoliko mjeseci izdanog romana „Sigurna kuća“, bila je među hrvatskim sudionicima 12. Festivala svjetske književnosti ...
više
intervju bojan leković nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim laguna knjige Intervju Bojan Leković: Nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim
19.09.2024.
Gotovo nestvarno zvuči podatak da je pisac i osnivač CEO najznačajnije srpske oglasne kompanije KupujemProdajem, koja je od 2008. godine do danas izrasla u najsnažniju internet platformu u Srbiji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.