Laguna - Bukmarker - Iz prve ruke: „Grci: Celokupna istorija“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Iz prve ruke: „Grci: Celokupna istorija“

Kada danas nekome kažete: „Grčka“, najverovatnije će pomisliti odmah na more, ostrva, plaže, na zlatne zrake sunca i leto. Zasviraće mu u glavi grčka muzika. Ophrvaće ga miris talasa, ribe na žaru, osetiće onaj pitomi ukus maslinovog ulja na nepcima. Poneko će se setiti i čekanja na granicama, zezanja sa ležaljkama, gužve i komaraca, ali preovladavaju slike leta i mirisi mora. Danas je „Grčka“ većini ljudi sinonim za odmor na plavetnim obalama Mediterana.

Da ste nekome pre dve i po hiljade godina rekli: „Grčka“, pogledao bi vas belo. Tada „Grčka“ nije postojala. Postojali su Grci. A ratoborni Grci nisu u to staro doba ljude na Mediteranu podsećali na odmor nego na svuda po obalama Sredozemlja razasuti narod, koji je među sobom ratovao i kavžio se kao najcrnji neprijatelji. Grci su svoje najveće ratove vodili protiv Persijanaca, ali ni oni međusobni nisu zaostajali. Osim onoga što mi danas zovemo Grčka, Grci su naseljavali gotovo čitavo priobalje Crnog mora, priobalje današnje Turske sve sa zaleđem, južnu Italiju, Siciliju, Sardiniju, jug Francuske i Španije. A zahvaljujući Makedoncima i Aleksandru (mnogi Grci nikada Makedonce nisu priznavali za Grke) Grci su pokorili Egipat, Persiju i sve usput do Indije.

Da ste Rimljaninu u vreme Nerona postavili pitanje o Grcima, on bi vam sigurno rekao da je to onaj narod drevne kulture koji je stvorio teatar, imao pesnike i velike vladare, te još veće filozofe, nego su malo mekani, prave vrdalame. „Zato smo ih svojevremeno izgazili, uništili Korint za sva vremena i sada su naša provincija, a pravo da ti kažem ko je namesnik tamo, ne znam, ali je Rimljanin sigurno“, završio bi i otišao.

Stotinama godina kasnije, u vreme Justinijana, koga god u Evropi da ste pitali za Grke, on bi vam rekao da su „to oni Romeji oko Konstantinopolja što se baškare u zlatu i svili dok se mi ovde smrzavamo u zamkovima bez grejanja“. Grci su tada izjednačavani s Istočnim rimskim carstvom koje nam podvaljuju kao Vizantiju iako bi vam u toj nazovi-Vizantiji Romeji ili Grci verovatno odsekli glavu da njihovo carstvo slučajno negde nazovete po nekadašnjem selu.

Osmansko carstvo, a i cara Dušana koji je bio car i na grčkim teritorijama, kao i egzodus Grka posle dve hiljade godina iz Male Azije namerno preskačemo, ali i bez toga se postavljaju pitanja: šta je to Grčka i šta su, gde su i ko su Grci? A od knjige „Grci: Celokupna istorija“ trenutno nema boljeg štiva koje bi vam sve to približilo, objasnilo i predstavilo u punom svetlu. Izuzetna knjiga o izuzetnim ljudima koji su ugradili svoje živote, kulturu, znanje, nauku i promišljanje sveta u temelje naše civilizacije.

Autor: Srđan Krstić, urednik
Izvor: časopis Bukmarker, br. 37


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.