Laguna - Bukmarker - Iz prve ruke: „Hakovanje Darvina“, Džejmi Mecl - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Iz prve ruke: „Hakovanje Darvina“, Džejmi Mecl

Kada odete na pijacu ili u supermarket i bacite pogled na mnoštvo boja i oblika svežeg voća i povrća koje vam se nudi, verovatno nikada ne razmišljate o tome kako bi sve to izgledalo da mi ljudi nismo umešali prste i da nismo, umesto evolucije, odabirali ono što se nama dopada i tako generacijama stigli do toga što je sada pred vašim očima. Ako ste ikada videli divlje jagode znaćete da su one veoma male i ukusne, ali u odnosu na one crvene prelepe jagode koje vam se nude deluju kao siromašni patuljci. Slično je i sa svim ostalim proizvodima moderne poljoprivrede. Osim toga, nektarine kao i mnoge druge sorte, recimo, u prirodi i ne postoje. Da na tezgama imate samo ono što je usavršila i doterala evolucija, bila bi to prilično sumorna pijaca, a i hleba u pekarama verovatno ne bi bilo jer smo i žito mi od neuglednih travki pretvorili u bogatu hranu.

Čovečanstvo se hiljadama godina bavilo genetikom a da toga nije bilo svesno. Doskora je to teklo veoma polako i zato smo skloni da sve te promene živog sveta oko nas na koje smo uticali a nismo direktno vršili izmene na genima nazovemo „prirodnim“. Poslednjih decenija se sve to ubrzalo pa tako sada u laboratorijama možemo da oblikujemo biljne vrste intervencijama na genima, što je stvorilo Genetski Modifikovane Organizme (GMO). Tu se već pokazalo da postoje dve jake struje koje su u žestokom sukobu. Jedni su pobornici, drugi protivnici GMO, i jedni i drugi s valjanim argumentima. Međutim, tu se još uvek radi uglavnom o biljkama koje koristimo u ishrani.

Ali, šta će se dogoditi kada nam razvoj genetike omogući da pravimo intervencije na ljudima, a to nije baš toliko daleka budućnost kao što nam se čini. U pitanju su godine. Osnovi tehnologije potrebni za to već postoje. I nije u pitanju naučna fantastika nego stvarnost. Ako ne vi, onda će se vaša deca verovatno a unuci sigurno suočiti s onim što donosi razvoj genetike.

Šta ćete učiniti kada budete mogli da birate ne samo pol i boju očiju svoga deteta već kad budete mogli da svoje buduće dete unapred lišite opasnosti od svih eventualnih oboljenja zapisanih u genetskom kodu koji mu prenosite? Hoćete li to i uraditi? A ovo već nije dilema je li paradajiz iz laboratorije lošiji od „pravog“. Ova igra će imati mnogo veće uloge.

Koliki su ti ulozi i šta sve može da bude dovedeno u pitanje pronaći ćete u izuzetnoj knjizi „Hakovanje Darvina“, u kojoj autor vešto izbegava da zauzme stranu za i protiv već nas upućuje u to šta nas čeka u budućnosti. Šta će značiti za roditelje ako genetskim inženjeringom ne samo da mogu da izbegnu bolesti nego i da povećaju intelektualne i fizičke mogućnosti budućeg deteta? Kakve nam sve to moralne dileme donosi, jer ako se mi ne odlučimo za to a drugi roditelji reše da imaju decu napredniju od naše jesmo li svesno doneli odluku nauštrb sopstvenog deteta? Kakav će stav zauzeti države i hoće li biti jedinstvene ili neke neće dopuštati intervencije na genomu, a neke će ih čak i pospešivati da bi imale zdraviju, jaču populaciju i sposobnije vojnike?

Kao urednik nemam često priliku da publici predstavim knjigu koja bez imalo ostrašćenosti pokazuje kakva nas budućnost čeka i priprema za odluke koje ćemo morati da donosimo. Hakovanje Darvina je pogled u budućnost koja je već počela, zato dobro otvorite oči. 

Autor: Srđan Krstić, urednik izdanja


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.