U vremenu u kojem živimo nije zgoreg podsetiti se nekih od večnih ljubavnih priča i sudbina iz romana, koje ostaju u našem sećanju zauvek.
Foto: AI
„Ljubav odoleva vremenu koje sve otima“, napisao je
Gete. Najlepša i najuzvišenija, ali i najmračnija i najtragičnija, ljubav je oduvek bila neiscrpna inspiracija za pisce počev od antičkog vremena, pa sve do danas. A svaka, bez obzira na njen kraj, u svojoj suštini postavlja pitanje: da li zaista može promeniti i pobediti sve?
Iako napisane pre više vekova, priče o ljubavi i danas izazivaju najsnažnije emocije i mnogi čitaoci im se iznova vraćaju. I gotovo da koliko je knjiga, toliko je i književnih parova, a mi smo vam ovoga puta izdvojili samo neke od onih čije nas priče fasciniraju.
Romeo i Julija
Romeo i Julija iz istoimenog dela
Vilijama Šekspira simbol su tragične ljubavi. Mladi par iz zavađenih porodica Kapuleta i Montegija zaljubljuju se na prvi pogled, a njihova ljubav se suprotstavlja društvenim normama i mržnji koja ih okružuje. Tragičan završetak njihove priče pokazuje cenu nesposobnosti da se uprkos svemu pronađe mir.
Skarlet O’Hara i Ret Batler
Čuveni roman
Margaret Mičel „
Sutra je novi dan“, po kojem je snimljen kultni film „
Prohujalo s vihorom“, donosi priču o Skarlet O’Hari, lepoj, ambicioznoj, ali i tvrdoglavoj južnjakinji, i Retu Batleru, šarmantnom avanturisti, koji ulaze u buran i strastven odnos tokom Američkog građanskog rata. Njihov odnos je ispunjen sukobima, nesporazumima i ljubavlju, koja nikada nije u potpunosti izražena. Skarletino odupiranje ljubavi prema Retu i njegova odluka da ode stvaraju jednu od najdirljivijih završnica u književnosti.
Elizabet Benet i Darsi
Za klasik „
Gordost i predrasuda“
Džejn Ostin književna kritika piše da je suptilno označio buđenje feminističke istorije i misli. Elizabet Benet je oštroumna i samostalna mlada žena koja ne dozvoljava da društvene norme određuju njen život. Gospodin Darsi je na prvi pogled arogantan i hladan, ali se ispostavlja da je zapravo duboko emotivan i odan. Njihova ljubavna priča razvija se kroz sukobe, predrasude i na kraju međusobno razumevanje i prihvatanje.
Ana Karenjina i Vronski
„
Ana Karenjina“ je monumentalno delo
Lava Tolstoja, koji daje sveobuhvatan prikaz ruskog društva 19. veka. Uvodeći dva narativna toka, prvi koji prati ljubavnu priču između Ane i Vronskog i drugi koji prati odnos između Kiti i Ljevina, Lav Tolstoj ispisuje svevremene stranice o porodici, gubitku, ljubavi, izdaji, veri i prijateljstvu. Govoreći o ljubavi koju je Ana Karenjina osećala prema Vronskom, Vladimir Nabokov je ocenio da je to „jedna od najvećih ljubavnih priča u svetskoj književnosti“.
Getsbi i Dejzi
F. Skot Ficdžerald je stvarajući „
Velikog Getsbija“ stvorio jednog od najtragičnijih junaka svetske književnosti i svakako jedan od najboljih američkih romana 20. veka. Priča se razvija oko mladog i misterioznog milionera Džeja Getsbija i njegove opsesije prelepom Dejzi Bjukenen, zbog koje čini sve, a na kraju daje i svoj život. Ficdžerald je ne samo napisao jednu od najtragičnijih ljubavi već i maestralno predstavio američko društvo toga vremena.
Noa i Ali
Kada je reč o savremenijoj književnosti, ne možemo ne pomenuti likove kao što su Noa i Ali koji u „
Beležnici“
Nikolasa Sparksa dele ljubav – bezvremenu i svevremenu; tako dirljivu da ćemo iznova poverovati u onu Pravu! Posle Drugog svetskog rata i povratka u Severnu Karolinu, Noa ne može da zaboravi devojku koju je izgubio pre više od decenije. Devojka Ali treba da se uda za bogatog advokata, ali ne prestaje da misli na mladića koji joj je pre mnogo godina ukrao srce. Tako počinje priča o ljubavi toliko istrajnoj i dubokoj da tragediju pretvori u trijumf, toliko moćnoj da čini čuda u koja moramo poverovati.
Anđelka i Nenad
„
Ranjeni orao“
Milice Jakovljević Mir-Jam, dirljiva priča o ljubavi, predrasudama i ljudskim slabostima, osvaja srca čitalaca već decenijama, a Anđelka Bojanić, mlada i obrazovana žena koja kroz roman uči da ljubav nije uvek jednostavna, i pilot Nenad Aleksić, među omiljenim su parovima srpske književnosti.
Autor: Mona Cukić
Izvor: časopis Bukmarker, br. 49