Laguna - Bukmarker - Laura Barna: Vreme ispomeranih vrednosti - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Laura Barna: Vreme ispomeranih vrednosti

„Roman 'Jugo uvek okreće na buru' prirodni je nastavak mog književnog bavljenja umetnicima i njihovim kako ličnim tako i javnim angažmanom i kreativnim doprinosom određenom dobu. Ovo je roman o našem vremenu, roman o našim savremenicima, samim tim, očekivanja su veća, bar kad je u pitanju razumevanje za njihove postupke, ili odsustvo podrazumevanih postupaka“.

Ovako Laura Barna govori o novom romanu, koji je upravo objavila Laguna, a u kome autorka preispituje odnos (dvoje) umetnika, ali i njihovu sposobnost da vole.

Ume li umetnik da voli drugog, istinski?

Junaci ovog romana vole na najčistiji način, oni svoju ljubav iskazuju umetničkim artefaktima, a sticanjem odrednice „umetničko“, takva ljubav postaje večna. Dakle, njihova ljubav je jača, iskrenija i potpunija, iako je manifestno osobena i izlazi iz stereotipa na koja smo vremenom navikavani, stoga se i polaže na pijedestal preispitivanja.

Šta (pre)ostaje umetnicima, a koliko ostaje Umetnosti, u vremenu koje ih „tera“ da rade za široke mase, krupni kapital ili pak interese (državnih ili privatnih) mecena, koji su u vašem romanu najbliži „negativcima“?

Teofil Gotje je jednom prilikom izrekao poražavajuću istinu s kojom se, iz sebičnosti, teško mirimo: „Sve što je korisno, prestaje biti lepo.“ Tu možda i leži granica između umetnosti i neumetnosti, ili se tu granica jednostavno briše, naročito u ovom vremenu ispomeranih i kompromitovanih vrednosti. Umetnici i umetnost ne smeju se oslanjati na „(pre)ostajanje“. Na njima je da intuitivno menjaju, inoviraju, pokreću, analiziraju i sintetišu, uvek svesni svoje moći uticaja na dešavanja, kao i uzroke i posledice. Šta pamtimo iz preistorije, prethrišćanskog ili ranohrišćanskog doba, srednjeg veka, renesanse ili bilo koje epohe? Kulturna nasleđa! Na njima se grade, i prošlost i sadašnjost i budućnost jedne nacije. Zbog njih ni nestale civilizacije ne umiru, jer umetničko delo i kad mislimo da je uništeno ‒ živi.

Osećate li kao stvaralac, ali i neko ko kritički promišlja umetnost, razliku u odnosu na status muškaraca ‒ umetnika? Nazivate li sebe spisateljicom, piscem, književnicom?

Kroz svoj književni rad bavim se odnosom društva, države, pa i javnosti, odnosno sredine, prema umetnicama, naročito literarnim. I osim što smo na verbalnom planu otišle u krajnost i možemo bez ikakve moralne i materijalne odgovornosti izreći sve što nam padne na pamet, suštinski ne vidim statusne promene, niti iskrenu želju za njima u budućnosti. A i ova navedena promena je isforsirana kamuflaža, uljuljkanost kratkog daha i bez vrednosnog kvalifikativa. I svoje slavne prethodnice ‒ Isidoru Sekulić, Anicu Savić Rebac, Danicu Marković, Kseniju Atanasijević i druge o kojima sam pisala, nazivam književnicama. A tako i sebe ‒ danas i ovde.

Relevantna kritika, pre svega književna, gotovo da „izumire“. Kako (nanovo) „uzdići“ poziciju kritičara umetnosti?

Kritičar Pol de Man izrekao je jednu ljutu istinu: „Svaki kritičar je osuđen da kaže ono što nije mislio.“ Naravno, osvrćemo se na okolnosti određenog vremena koje diktiraju stavove čak i onih čija je uloga da beskompromisno kritikuju i ne podležu poltronstvu, pomodarstvu i medijskim manipulacijama. Mislim da u mladima, tek dolazećim snagama, beskompromisnim donkihotovcima leže crvena krvna zrnca koja će upotpuniti životvornu formulu srpske kritike i vratiti književnost na put otmenosti i uvažavanja.

Junakinja vašeg romana, slikarka, svojevrsna je muza glavnom junaku, muzičaru - imaju li umetnice katkad svoje muze, od krvi i mesa?

Muze su bespolna, hermafroditna bića, stvorenja ili opsene, prepletaji Animusa i Anime, imaginacije ili realije vremena i prostora. Prizivaju ih i umetnice i umetnici, bez razlike, jer drsko provociraju njihove unutarnje sobe, snažnije boje dualizme, rasvetljavaju tamne strane, a senče prejako osvetljena mesta. Potrebne su nam zbog harmonije, i ako ih nema, izmišljamo ih!

Da li ste ikada verovali u hijerarhijsko ustrojstvo umetnosti?

Arhitektura je umetnost kojom čovek, osim najdubljih mislenih i kreativnih umeća, ispoljava i ona fizička, u funkciji slobodne i skladne ravnoteže koju nazivamo Lepotom. Nešto od toga ima i slikarstvo, pa i književnost. To su umetnosti koje vam pružaju privilegiju da u njih slobodno ulazite, osećajno ih dograđujete, popravljate, prekrajate. Ali kroz arhitekturu se, ne samo imagitativno, nego i fizički kreće, s njom, ali i zbog nje se i strada. Zaista privilegovan status za jednog smrtnika.

Autor: Marina Mirković
Izvor: novosti.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
specijalna akcija 2 za 1 na klasike svetske književnosti laguna knjige Specijalna akcija „2 za 1“ na klasike svetske književnosti
23.09.2025.
Za sve ljubitelje bezvremenskih romana Laguna priprema posebnu septembarsku poslasticu – od 15. do 30. septembra 2025. godine u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs važi akcija „2...
više
loši momci, dobra zabava popust od 25 na knjige iz serijala loši momci  laguna knjige Loši momci, dobra zabava! Popust od 25% na knjige iz serijala „Loši momci“
23.09.2025.
Serijal grafičkih romana „Loši momci“ Arona Blejbija, australijskog glumca, ilustratora i autora mnogih knjiga za decu, godinama se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa. U središtu serijala nalaz...
više
otkrijte starway magiju na odabrane naslove fantastike, mangi i društvene igre popusti od 20 do 30  laguna knjige Otkrijte „StarWay magiju“: Na odabrane naslove fantastike, mangi i društvene igre popusti od 20 do 30%
22.09.2025.
Otkrijte „StarWay magiju“ od 25. do 28. septembra 2025. u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs! U ovom periodu važiće 30% popusta na odabrane naslove u izdanj...
više
bajke pre diznija mračna (književna) strana omiljenih crtanih filmova video  laguna knjige Bajke pre Diznija: Mračna (književna) strana omiljenih crtanih filmova [video]
22.09.2025.
Svi znamo otprilike kako Diznijevi crtaći funkcionišu – barem oni stari, dok Dizni nije postao previše woke, pa je sve bespotrebno izmenjeno. Princeza peva životnjama, junak pronalazi iskupljenje...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.