Laguna - Bukmarker - Lusinda Rajli govori o pisanju, motivaciji i istoriji - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Lusinda Rajli govori o pisanju, motivaciji i istoriji

Lusinda Rajli je dobro poznata našoj publici. Dok čekamo sledeći nastavak u serijalu „Sedam sestara“ i njen samostalni roman koji će se uskoro pojaviti u prevodu na srpski jezik, pronašli smo ovaj intervju u kojem Lusinda govori o procesu pisanja. Sigurni smo da će ova tema zanimati sve ljubitelje njenih tema i junaka.



Zbog čega ste postali pisac? Da li ste oduvek želeli time da se bavite?

Počela sam da radim kao glumica, ali u dvadeset drugoj godini sam obolela od glandularne groznice. S obzirom na to da nisam mogla da radim, napisala sam prvi roman i uspela da dobijem ugovor na tri knjige. Napisala sam još sedam romana pod imenom „Lusinda Edmonds“ i dobro su prošli. Zatim sam postala majka i napravila pauzu od šest godina. Kada je moje najmlađe dete krenulo u školu, ponovo sam osetila potrebu za pisanjem i nastala je „Kuća orhideja“. Kada sam je završila, poslala sam je agentu, ali pod imenom „Lusinda Rajli“ jer sam želela da roman posmatraju kao delo potpuno nepoznate autorke. I evo, sada proslavljam prodaju od preko 15 miliona primeraka mojih romana širom sveta koji su prevedeni na više od 30 jezika. Pisanje je moja fascinacija još od detinjstva.

Kada i kako ste počeli sa pisanjem?

Kao dete sam neprestano izmišljala priče u glavi, a tokom školskih dana sam izmislila svet u kojem sam bila princeza i nosila sam balske haljine svoje majke. Znam da zvuči tragično, ali je to za mene bio prirodan put ka karijeri glumice, a kasnije i autorke. Romane pišem intuitivno. Umesto da sedim za radnim stolom, prvu verziju govorim u diktafon.

Kako ste otkrili ovaj način rada i koje su njegove prednosti?

Nakon pisanja prvih romana, zadobila sam ozbiljnu povredu „ponovljenog naprezanja“ zbog koje kucanje više nije bilo moguće, i nisam mogla ništa drugo nego da se naviknem na korišćenje diktafona. Iako je u početku bilo teško, sada me oduševljava jer sam „pokretna“ i mogu da radim dok hodam, napolju ili po kući (zavisno od vremena!), a s obzirom na to da sam nekada trenirala ples i ne mogu dugo da sedim, najbolje ideje mi se javljaju dok se krećem. Takođe, prednost je i to što mogu da glumim sve likove.

Šta Vas najviše pokreće prilikom pisanja?

Teško je to opisati, ali pokušaću! Najčešća polazna motivacija se javlja kada pronađem određenu lokaciju koja me zanima i želim da saznam više o njoj. Čim me pogodi taj prvi talas inspiracije, likovi i priča se veoma brzo sklope u mojoj mašti. Pretpostavljam da je motivacija koja se krije iza svih mojih romana to da pokažem koliko nam razumevanje prošlosti i opraštanje može pomoći da živimo srećno u sadašnjosti i radujemo se budućnosti.

Imate li neki poseban ritual dok pišete?

Da. Na primer, posebno mesto gde želim da stvaram, omiljene pesme koje ću slušati... Najčešće kada znam priču i završim istraživanje, odlazim u zemlju o kojoj ću pisati i iznajmim stan, ili odsednem u hotelu, i upijam atmosferu dok pišem prvu verziju. Takođe, dok pišem, imam veoma strog raspored pića – engleski čaj za doručak, kafa u 11 i crveno vino iz Provanse tokom ručka.

Šta Vas je usmerilo ka istorijskim romanima?

Oduvek me je privlačila prošlost. Najviše sam i čitala istorijske romane. Omiljeni period su mi dvadesete i tridesete godine prošlog veka i predivni autori poput F. Skota Ficdžeralda i Ivlina Voa koji su toliko upečatljivo pisali o tom periodu. Svi moji romani su zato ispričani iz dvostruke perspektive  – snažna priča iz prošlosti i opraštanje, prihvatanje i razumevanje kako bismo živeli srećno danas i radovali se budućnosti.

Šta je ono najbolje u životu pisca?

To što apsolutno volim ono što radim. Neprestano radim i uživam u prenošenju priča iz glave na papir, a potom i kad te priče počnu da se objavljuju širom sveta – čak i da se obogatim, i dalje ću pisati. Novac me nikada nije pokretao i verujem da on nikada nije bio motiv kod najuspešnijih ljudi. Takođe, zbog posla sam mnogo putovala i to na mesta na koja sigurno nikada ne bih otišla da nije pisanja. Neka od tih putovanja su mi dala inspiraciju za buduće knjige i uvela u moj život nove prijatelje. Ne bih se snašla u kancelariji, za stolom i ograničenim radnim satima. Volim da se krećem i radim tamo gde mi najviše odgovara. Trudim se da pišem izjutra i predveče, i tokom vikenda, a zbog svega toga moram biti stroga prema sebi, ali bar sam sama sebi gazda.
 
Izvor: lucindariley.co.uk
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
besplatna isporuka od 5 do 7 septembra 2025 samo preko laguna rs, delfi rs i dicearena rs laguna knjige Besplatna isporuka od 5. do 7. septembra 2025. samo preko laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs
05.09.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce! Od 5. do 7. septembra 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs, laguna.rs i dicearena.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na te...
više
uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
05.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
05.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
oni su loši momci, zar ne ali da li je to baš tako video  laguna knjige Oni su loši momci, zar ne? Ali da li je to baš tako... [video]
04.09.2025.
Serijal Loši momci australijskog autora Arona Blejbija duhovito preokreće stereotipe o „opasnim“ životinjama i pretvara ih u simpatične (i katastrofalno trapave) borce za pravdu. Pokazuje deci da...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.