Laguna - Bukmarker - Muharemova čarolija - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Muharemova čarolija

Čarolijom se preobražava stvarnost, a Muharem Bazdulj (1977) upravo to čini više od dve decenije, koliko traje njegova novinarska karijera i nešto kraće karijera pisca. Gotovo je teško zamisliti da u jednoj ličnosti „čuče“ pisac, novinar, prevodilac, da junak naše priče objavljuje svoje kolumne u BiH (Oslobođenje) i Srbiji (Politika, Nedeljnik), knjige u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu… Da piše na ijekavici i ekavici gotovo svih varijanti nekad srpsko-hrvatskog jezika. Nije nikakvo čudo da je Bazdulj na svom prvom gostovanju u Čačku, 29. januara, uspeo da privuče veliki broj poštovalaca, tako da je tzv. mala sala Doma kulture bila zaista premala da primi sve zainteresovane i moralo se preći u veliku salu, u kojoj je druženju sa novinarem, piscem, esejistom, prevodiocem i autorom dvadesetak knjiga prisustvovalo više od dve stotine zainteresovanih. U programu su pored pisca, koji od 2012. živi u Beogradu, učestvovali Milkica Miletić, urednica Književnog programa, kao moderator, Milan Gromović, književni kritičar i Dušan Darijević, novinar.



Bazdulj je poznat kao neko ko se jasno određuje prema vezama literature i ideologije i spreman je da sačuva književnost u krizi oskudnog vremena. U srpsku književnost je ušao kao prozni pisac romana i gradskih priča, kome je blisko poigravanje sa istoriografijom, kao i pripovedanje sa elementima esejističkih, psiholoških, socioloških promišljanja. Pripovedački i publicistički rad Muharema Bazdulja zapažen je i nagrađivan, a njegov stvaralački opus je žanrovski raznolik. Novom romanu, „Kvadratni koren iz života” (2018), koji se pojavio u izdanju IK Laguna prethodilo je šest romana.

Veze ovog po svemu neobičnog pisca sa Čačkom traju dugo, još od 2008, kada se pojavila njegova knjiga priča „Čarolija“, u izdanju čačanskog Gradca, edicija „Lađa“, a veza sa Brankom Kukićem brižljivo je negovana i dalje. Muharem je priredio i dva veoma zapažena broja časopisa Gradac o Mladoj Bosni i Isaiji Berlinu.
 
„Čačak je od najranijeg detinjstva grad sa kojim sam imao vezu. U mom Travniku, gđe sam rođen u vreme razvoja industrije, u vreme Jugoslavije, postojala je i tekstilna fabrika 'Borac', u kojoj su radile mnoge žene iz različitih krajeva nekad zajedničke države, tako i jedna žena iz Čačka, koja je tu ostala, udala se i postala majka jedne od mojih najboljih prijateljica. Moja nastavnica matematike Stanimirka je iz Čačka i bio sam joj jedna od poslednjih generacija koje je učila. Pamtim još tako dobro njen karakteristični ekavski akcenat“, istakao je poznati pisac i dodao da se brzo razumeo sa ljudima iz Čačka, novinarom Želimirom Bojovićem, koga je upoznao u Sarajevu, kao dopisnika Al Džazire i koji se rado družio sa Travničanima.

Ono što je fascinantno kod ovog Travničanina koji se u detinjstvu „zarazio“ virusom pisanja, ne samo zbog Andrića, već i zato što je odrastao u porodici u kojoj su se roditelji i pored osnovnog zanimanja (otac lekar, majka stomatolog), bavili pisanjem, upravo je sposobnost da uz pomoć nekakve čarolije bude potpuno drugačiji i nov u svakoj narednoj knjizi. Stil, tema, pa i jezik, kod Bazdulja se menjaju od knjige do knjige. Govoreći o romanu „Lutka od marcipana“, ljubavnoj priči poznate češke glumice i zloglasnog Gebelsa, naglasio je da je to bio pokušaj rekonstrukcije jedne istinite ljubavne priče i jedne biografije i da je poseban izazov bio pisati iz ženske perspektive.

„Kad pišete u prvom licu, kao muškarac ('Kvadratni koren iz života'), neki misle da je to autobiografija, da ste to vi. Koliko god se ogradite, nije uvek prijatno da ljudi misle da je sve što piše u knjizi deo vaše biografije i da se vama dogodilo. Kad pišete iz ženske perspektive imate veću slobodu i to je pokušaj da vlastitu interpretaciju nečije psihologije književni uobličite“ istakao je poznati pisac.

U jednoj od najzapaženijih Bazduljevih knjiga „Čarolija“ (2008), koja je bila ujedno i prva objavljena u Srbiji, pisac se u svojim pričama bavio ratnim temama (rat u Bosni, 1992 – 1995) iz perspektive vlastitog iskustva. U to vreme imao je između 15 i 18 godina i to su godine kad je išao u gimnaziju. Kao dete i tinejdžer nije mogao da razume neke stvari zato što nije bio odrasla osoba, ali knjiga „Čarolija“ ima autobiografski karakter i sve ispričane priče su iz vizure nekog ko nije vojnik, ali je bio u mestu gde se rat dešavao.

„Kad sam došao u Beograd da živim počeo sam da razmišljam o ljudima koji su bili prijateljski i porodično povezani sa Bosnom. Bjeljina je vazdušnom linijom samo šezdesetak kilometara od Beograda. Zanimala me je pozicija nekog koga se rat tiče, ali on nije u centru, on je sa strane. Pokušao sam da promenim generacijsku perspektivu. Bavio sam se protagonistima turbulentne istorijske epohe. Nekad je zgodno ako si klinac i ako si maloljetan, ne osećaš nikakvu odgovornost i ako pobjedi loša politika, krivi su oni koji su za nju glasali, ili joj se nisu suprostavili. Ako imaš godina, koliko sam imao ja tad, odgovornost ne postoji i to je pozicija koja je na neki način moralno i intelektualno zahvalnija“, rekao je autor „Čarolije“.

Kada je reč o poslednjem romanu „Kvadratni koren iz života“, za Muharema je važno da generacijski bilans podvlači čovek koji je u nekom smislu razočaran vlastitim životom, kome je upropaštena porodica, a i profesionalni život (novinar) nije onakav kakav je želeo, a i cela generacija rođenih sredinom šezdesetin na neki način je propala.

„To je bila ideja da jedan čovjek kroz prizmu jedne političke zajednice istovremeno ispriča priču i o svom privatnom raspadu“ istakao je Muharem Bazdulj i naglasio da ga je zanimalo koliko sa naknadnom pameću osuđujemo neke bivše zablude.
 
Izvor: caglas.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.