U ambijentu dostojnom priča koje piše, u Kući nobelovca
Ive Andrića u Herceg Novom, u subotu 19. jula, održana je promocija knjiga „
Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda – I i II deo“ i „
Beograd kroz ključaonicu 100 kuća“ autora
Nenada Novaka Stefanovića.
Pred brojnom publikom, okupljenom u dvorištu ispunjenom večernjom svetlošću i laganim šumom mora, Stefanović je još jednom potvrdio da Beograd ne posmatra samo kao urbani skup zgrada, već kao živo biće puno tajni, emocija i sećanja.
Inspirativan razgovor sa novinarkom Vitkom Vujnović vodio je publiku kroz skrivena poglavlja prošlosti srpske prestonice: tajne veze Ive Andrića i Milutina Milankovića, dvorske romanse Obrenovića i Karađorđevića, ljubavi umetnika, revolucionara i građanskih porodica koje su obeležile duh vremena. Posebno su bile zanimljive pripovesti o arhitekti Zlokoviću i slikaru Lubardi čija stvaralačka inspiracija vezuje Primorje i Beograd. Neizbežno je bilo pomenuti i arhitektu Petra Dobrovića koji je ostavio u Herceg Novom svoj stvaralački trag u vidu čuvene Dečje bolnice.
Autor je govorio sa toplinom i dozom melanholije, kao neko ko istovremeno beleži i čuva, svesno prepoznajući da dubinske dimenzije grada nestaju ako se o njima ne piše. Takođe, autor je sebe video kao pisca koji sluša priče grada: „Ljudi mi prilaze i žele da ispričaju porodične tajne, ljubavi koje nisu dospele u istoriju, ali jesu oblikovale duh zdanja i ulica. U tim susretima ja nisam samo pisac, već i neko ko svedoči, ponekad i kao ispovednik.“
Promocija je bila i emocionalna šetnja kroz vreme, obogaćena dokumentima, sećanjima i zaboravljenim anegdotama. Posebnu emociju večeri uneo je duh Ive Andrića, čiji je skroman krevet i radni prostor, kako je rekao Stefanović, svedočanstvo o duši nobelovca. Na pitanje šta mu je došapnula Andrićeva kuća, odgovorio je:
„Skromnost kreveta u kojem je spavao me je iznenadila. Andrić je nobelovac, u krajnjoj instanci bogat čovek, a spava na drvenom krevetu, koji je uzan i mali. Iznenadio sam se, da. Zar on nema potrebu da tu ima veliku spavaću sobu, neki komfor!? Ne, on je u suštini pisac-monah, duhovna ličnost. Ova kuća koju ste sačuvali, koliko se moglo sačuvati, zaista je svedočanstvo o njegovoj duhovnosti.“
„Miris Herceg Novog u kojem sam večeras prvi put, poneću sa sobom. Kada budem stao pred Zlokovićevu kuću u Kralja Milutina u Beogradu, moći ću da prizovem i ovaj trenutak, i ovo more, i ove ljude. Sve to biće deo mojih sledećih knjiga“, zaključio je Stefanović.
Vitka Vujnović je primetila da su knjige Nenada Novaka Stefanovića zanimljive svakome ko želi da upozna romantičnu stranu Beograda. Princip koji je koristio pri pisanju knjige „Beograd kroz ključaonice 100 kuća“ zadržao je u oba dela „Vodiča kroz ljubavnu istoriju Beograda“. Čitalac upoznaje fascinantne ljubavne priče umetnika, filozofa i revolucionara kroz razne epohe. Dokumenta i svedočenja o porodičnim tajnama, Stefanoviću su građa za sentimentalnu povest Beograda, koja ne zaboravlja značajne istorijske događaje i arhitektonske stilove.
Foto: Privatna arhiva