Laguna - Bukmarker - Otadžbina, domovina, materina - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Otadžbina, domovina, materina

Miris tradicije je miris truleži. - Fridrih Niče

Krsta Popovski je zaista neobičan pisac, i ko zna šta će se u njegovim budućim knjigama događati? U ovoj, pojeli smo otadžbinu.

Reč je o njegovom novom romanu Ina*, čija fabula prati sudbinu srpske izbegličke porodice iz Karlovaca, koja je svoj novi dom našla u beogradskoj Lipovici. Sin jedinac Vladimir Kršan u oskudici devedesetih odrasta u vajara koji kao svog kućnog ljubimca drži kravu Rasinu. Patološki vezan za nju, dotle da njegov otac misli  kako mu je ona i ljubavnica, nastoji da je zaštiti od izbegličkog siromaštva i porodične gladi, jer krave se, napokon, i jedu. I jedna po jedna noga, meso sa nje, završavaju na porodičnoj trpezi, a privid Rasininog opstanka održava doktorski zanat njegovih roditelja. Njena koža biva zašivena a ona opstaje bolno i trapavo živa, dok su joj mesto mišića stavljeni naviljci slame. I Rasina tako traje sve dok se jednog dana ne sruši i konačno skapa.

Sve je u ovom romanu moguće i nemoguće, prosto - takav je stil Popovskijevog pisanja. On se uverljivo igra našim tabuima, stvara fantastične zaplete i rasplete, i roman okončava u inicijacijskom seksu njegovog glavnog junaka. Vladimir Kršan stekao je za ljubavnicu Marinu, njihovog porodičnog terapeuta. I njegova porodica se materijalno stabilizuje, uz cenu moralnog izopačenja. Majka i otac nalaze posao, tako što ih majčin ljubavnik oboje zaposli. I sve je sada u redu? Ne, naprotiv, ništa nije u redu - jedan svet se raspao, kaže Popovski.

Gde su bila uporišta tom svetu, šta se to u njemu prelomilo pa se više ne drži? Njegova rekonstrukcija ukazuje nam se u veštim, gogoljevskim rečenicama, koje nas spretno nose, kao na letećem ćilimu, kroz vreme i prostor. Čas smo u Karlovcu, čas na ratištu, potom u Lipovici, pa zamalo u Briselu. Sve su to, ipak, tek kulise, za preispitivanja našeg dvostrukog oslonca i pripadanja: užoj porodici - majci, ocu, bratu, sestri, i onoj široj - otadžbini. A taj naš odnos prema otadžbini centar je kolopleta Popovskijevog romana.

Ina je, u stvari, do forme i veličine romana razvijena politička parabola o otadžbini kao našem ishodištu. Nasuprot onoj septičkoj, apotekarskoj čistoći, koja nalaže da politika ne bude deo književnog dela, Popovski je zakoračio u tu močvaru, i to baš pošteno zagacavši, i pošteno se zaprljavši. Tako je ceo roman postao njegovo alegorijsko ideološke čistiliše. Najpre, kravu-ljubimicu Rasinu oslikao je kao izdanu otadžbinu, teret koji se za par sati punog stomaka prodaje, i to ne rade samo Drugosrbijanci (Vladimirov otac) već i njegova u pravoslavnom duhu vaspitana majka. Vladimirov profesor na akademiji, koji nastoji da mu obezbedi izložbu u Briselu podstičući ga da vaja svoj omiljeni model, Rasinu, tako da ona izgubi osnovne crte vlastitog identiteta, preziva se, gle, demokratsko-stranački Žutić?! U stvari, kaže Popovski, prodali su nas/prodali smo se za dve Milka čokolade, pakovanje Mountain Spring Ariela, bezvizni režim i tapšanje po ramenu, da li u Davosu ili Vašingtonu, vrag bi ga bi u toj sveopštoj tami znao.

Tako nekako ide ova priča. Briljantno ispričana. A ona je ideološki jednoumna. I nastoji da bude neporeciva: otadžbina se voli sebično, iskonski, dok se brani identitet koji nam daje, jer na njemu počivamo, jednakom snagom kao docnije u grobu. U stvari, Krsta Popovski u ovom romanu odigrao je jedan lagani i starinski vals, ples koji su, pred balkanska klanja, već davno igrali naši roditelji. A ima li lagodnije muzike od one koja nam obećava lake i sigurne odgovore, umesto neprekidne potrage i samozapitkivanja? 

Jedan dobar roman, iz prethodnih godina, Kecmanovićev Top je bio vreo, okončava tako što njegov junak svojevoljno i ogorčeno puca u grad koji ga je izneverio. Kao što Kecmanovićev junak puca u Sarajevo, s jasnim ideološkim stavom, tako Popovski puca u Evropu i moderni, pomahnitali svet.

Ćorak?

Autor: Predrag Brajović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljubica arsić za knjigu moramo uvek da imamo vremena laguna knjige Ljubica Arsić: Za knjigu moramo uvek da imamo vremena
15.07.2025.
Tokom leta i godišnjih odmora podrazumeva se da više čitamo knjige. Međutim, da li u vreme mobilnih telefona i kompjutera uopšte stižemo da čitamo? Književnica Ljubica Arsić, u intervjuu za Jutanji pr...
više
dermot o liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca laguna knjige Dermot O’Liri odgovara na pitanja (mladih) čitaoca
15.07.2025.
Serijal o Toto nindža-mački sjajan je za decu stariju od sedam godina. Napisao ga je popularni voditelj Dermot O'Liri, a ilustrovao Nik Ist, čije radove čitaoci prosto obožavaju. Totine av...
više
prikaz romana mesta prelaska između gvozdenog doba i savremenosti laguna knjige Prikaz romana „Mesta prelaska“: Između Gvozdenog doba i savremenosti
15.07.2025.
Roman „Mesta prelaska“ prvi je deo serijala britanske autorke Eli Grifits (1963) o forenzičkoj arheološkinji Rut Galovej. Ona je žena u kasnim tridesetim godinama, koja živi povučeno u kolibi na ivici...
više
prikaz romana biblioteka cenzora knjiga (s)misli svojom glavom laguna knjige Prikaz romana „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
15.07.2025.
Raspravljati o tome šta je a šta nije distopija u književnosti pomalo je nezahvalno ovih dana, kada se i ono što nam se dešava pred očima može okarakterisati kao nešto što deluje nezamislivo. Ipak, ba...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.