Laguna - Bukmarker - Poslednji jednorog - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Poslednji jednorog

Moderni klasik Pitera S. Bigla iz 1968. naći će se prvi put u prevodu na srpski jezik. Ovo je naslov koji stoji rame uz rame uz gorostase žanra poput Tolkinovog „Gospodara prstenova“, „Zemljomorja“ Ursule le Gvin i „Alise u Zemlji čuda“ Luisa Kerola. „Poslednji jednorog“ napisan je poetičnim, starovremenskim jezikom koji evocira omiljene bajke našeg detinjstva.

Poslednji jednorog – besmrtno biće nestvarne, eterične lepote – živi sam u idiličnom predelu, šumi koju nije napustio vekovima. Iz razgovora dva lovca načuje da su svi ostali jednorozi nestali, tačnije da su zarobljeni. Osetiće potrebu da nešto preduzme i pomogne ostalim pripadnicima svoje vrste. A možda je vreme da potraži novi dom ako je i sam u opasnosti. Na putešestviju se susreće sa ljudima koji u njemu ne vide mitsko biće, već jednostavno belog konja i žele da ga zarobe. Nailazi i na neobične životinje, između ostalih leptira koji govori u zagonetkama. Saznaje da su ostali jednorozi zarobljeni u moru i da ih čuva Crveni Bik – antagonista romana, slepo čudovište koje za kralja Hagarda skuplja jednoroge širom kraljevstva i drži ih zatočene u moru.

Poslednjeg jednoroga isprva zarobljavaju vlasnici cirkusa u kom upoznaje čarobnjaka Šmendrika koji će mu pomoći da pobegne. Jednorog mu zauzvrat dozvoljava da ga prati u pohodu. Otac, takođe čarobnjak, prokleo je Šmendrika da bude večito mlad. Tu čaroliju će razbiti kada i sam uspe da se dokaže kao čarobnjak. Naravno, to mu stotinama godina nije pošlo za rukom. On je svestan prokletstva koje nosi večni život i jedino želi da ponovo postane smrtan. Zajedno će se uputiti ka dvorcu kralja Hagarda, nesvesni iskušenja koja su pred njima.

Da bi zaštitio jednoroga od Crvenog Bika, Šmendrik ga pretvara u prelepu devojku – ledi Amalteju. Kada stignu na dvor kralja Hagarda, princ Lir se zaljubljuje u nju. I kao što to biva u viteškim romanima, Lir odlazi u razne pohode sa ciljem da osvoji Amalteju. Što duže je u ljudskom obličju, Amalteja se sve manje seća svog života kao jednoroga. Ne uspeva da održi iluziju, Hagard je prozreo ko je ona zaista od samog početka. Rasplet koji usledi ima sve elemente bajkovitog hepienda, ali ne sasvim. Jednorog će se u svom izvornom obličju vratiti u šumu i nastaviti da živi sam, što nagoveštava da će princu Liru ljubav ostati neuzvraćena. Međutim, Šmendrik će se pobrinuti da mu već u povratku u kraljevstvo „namesti“ novu princezu.

Autor: Ivana Veselinović


Podelite na društvenim mrežama:

jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.