Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Kozje uši“ Vladislave Vojnović - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Kozje uši“ Vladislave Vojnović

„Bilo je to u nekoj zemlji seljaka / na brdovitom Balkanu (…)“ uvodni su stihovi jedne od najpoznatijih srpskih pesama. Reč je naravno o „Krvavoj bajci“ Desanke Maksimović. Šta je ostalo od te zemlje seljaka, danas u dvadeset i prvom veku? Pa, gotovo ništa. Priča o opustelim srpskim selima i poslednjim starcima koji odlaze u istoriju noseći sa sobom ne samo svoje živote, već i živote naselja u kojima su živeli, postala je gotovo folklorni motiv. Još strašnije, u upravo toj zemlji seljaka, seljak je postao odrednica za prostaka i idiota. Kako je do toga došlo? Možda nam umetnost može dati najbolji odgovor. Prvi spomenici naše kulture okrenuti su ka onostranom. Hagiografije i ostali srednjevekovni spisi za svoju temu imaju podvige svetaca i vladajuće klike. U nekom čudesnom, možda i ne tako čudesnom koliko pragmatičnom obrtu, upravo je ta klika postala sveta. Književnost je baš kao i u celoj Evropi tog vremena bila zanimacija malobrojnog sloja kaluđera i ostalih dvorskih činovnika. Seljak je za te retko pismene ljude bio zamlata, ništa drugo nego nužno zlo koje obezbeđuje hranu i podmiruje plotske potrebe elite. Takva situacija se zadržala vekovima. Renesansa, humanizam, racionalizam i prosvetiteljstvo, prosto su zaobišli naše prostore. Ali, ne zadugo. Vuk Karadžić, seljače iz malenog sela Tršić, promeniće poimanje književnosti i zadati odlučujući udarac eliti. Po prvi put u istoriji srpske kulture narod postaje bitan. I ne samo bitan, već onaj koji postaje njen temelj. Za neke je Vukova misija početak konačne propasti. Kako zaboga nepismeni narod može odrediti sudbinu kulture i nacije, pitanje je koje se neprestano ponavlja. Ali, postao je. I književnost polazi novim putem. Brojne pripovetke i romani za svoju temu imaju selo i život njegovih stanovnika. Pomenimo samo Lazu Lazarevića, Janka Veselinovića, Milovana Glišića, Petra Kočića, Branka Ćopića… Seljak je u njima često idealizovan, toliko da se to pretvaralo u patetične panegirike, ali i ništa manje kritikovan i ismevan. Situacija se korenito menja pred Drugi svetski rat i posebno nakon njega. Ubrzana industrijalizacija počinje da prazni sela, dok nova elita, ironično ponikla iz upravo tih sela, seljaka predstavlja kao zaostalo i odvratno biće. Svakako je u tome bilo i istine, ali se samoprezir pretvorio u karikaturu. Seljak je postao čudovišno biće sa obaveznim grotesknim govorom i zaostao u nekom davno pređašnjem vremenu. Suštinski, on je postao sinonim za nepismenog prostaka i idiota. Onakav kakav je često predstavljen u knjigama, novinskim člancima, još više u filmovima i u televizijskim serijama. Da seljak baš i ne mora biti takav pokazuje nam roman Vladislave Vojnović.

U središtu romana „Kozje uši“ nalazi se Stojanka, udovica iz jednog banatskog sela, zašla u šestu deceniju života. Ostavljena od dece, podrazumeva se otišlih u daleki svet, ona je prinuđena da kako-tako vaspita dvoje svojih unuka i preživi u ludačkom vremenu. Opšte siromaštvo i beda sela pomešani su sa maglovitim predstavama davno prohujalog vremena. Prva ljubav sa studija u Beogradu i uspomene na pobunjenički jun 1968. godine gorko su povezani sa slikom umrlog nasilnog muža i beznađa koje neumitno kruni i jede dušu. Pojava lovca, koji neodoljivo podseća na jednog haškog optuženika, ali i povratak prve ljubavi, u potpunosti će preokrenuti junakinjin život.

Ono što se najpre mora pomenuti, kao i pohvaliti, je autorkin stil. U vremenu dosadne i isprazne književnosti, Vladislava Vojnović nam pokazuje da se o ljudskim sudbinama može pisati mudro, ali u isto vreme i duhovito i blagonaklono. Tome posebno doprinosi tematsko šarenilo. Nalazeći se na ivici melodrame i sentimentalne pripovesti, Vladislava Vojnović uspeva da je sa maestralnim humorom preokrene i učini životnom. Socijalna angažovanost se za čas pretvori u gorku društvenu kritiku. Upravo zahvaljujući tom stilskom balansiranju između suprotstavljenih proznih izraza, autorka uspeva da stvori izuzetan roman.

Vladislava Vojnović je rođena u Beloj Crkvi. Završila je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Debituje sa zbirkom pesama „Ženske junačke pesme“, da bi potom usledile zbirke „PeeMeSme“ i „Lovac na grinje“, nagrađene sa nekoliko uglednih književnih priznanja, kao i roman „Lenjinova desnica“. Autor je nekoliko knjiga za decu, od kojih se posebno ističe „Princ od papira“. Roman „Kozje uši“ je bio u užem izboru za „NIN-ovu nagradu“, ali i dobio nagrade „Stevan Sremac“ i „Miroslav Dereta“. Po autorkinom scenariju snimljeni su filmovi „Princ od papira“ i „Kako su me ukrali Nemci“, film „Kozje uši“ je izašao u aprilu 2017. godine, a istoimena mini-serija se prikazivala na kanalu RTS-a.

Priča o banatskoj seljanki Stojanki ponovo je u fokus srpske književnosti vratila selo i to na najlepši mogući način. Na prvom mestu, ono je predstavljeno onakvo jeste. Bez idealizovanja i sentimentalizma, poprilično oporo i teško, i možda baš zbog toga tako vredno. A centar tog sveta u viziji Vladislave Vojnović je Stojanka. Mudrac, onaj životni, koji je spreman da se uhvati u koštac sa brojnim nedaćama, nepravdama i bedom. Posebno je bitno što je lik Stojanke napisan daleko od fatalističkog idealizma, one predstave junaka koji suvereno gazi sve nedaće i odurnu sredinu. Stojanka i jeste takva, ali sa bezbroj dilema, padova i muka. I baš zbog toga je Stojanka toliko draga i bliska svakom čitaocu. Novija srpska literatura sasvim sigurno ne poseduje lik tako blagorodne i mudre, ali u isto vreme i izmučene i stradalne žene. Pišući o Stojankinom životu, Vladislava Vojnović stvara uzvišenu himnu, protkanu sa mnogo mudrosti i humora, srpskom selu, pritom opominjući na njegovu brzu i gotovo nezaustavljivu propast. A takav roman je sasvim sigurno zaslužila jedna zemlja seljaka na brdovitom Balkanu.

Izvor: onlinecitaonica.wordpress.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
 lagunina bajkoteka ponovo sa vama video  laguna knjige „Lagunina Bajkoteka“ ponovo sa vama! [video]
04.07.2025.
„Lagunina Bajkoteka“ ponovo počinje sa emitovanjem najlepših priča i bajki iz celog sveta! Jednom nedeljno uživaćete u uzbudljivim dogodovštinama, čarobnim svetovima i neustrašivim junacima i junakinj...
više
dragan velikić o bečkom romanu kartografija kontrole i mira laguna knjige Dragan Velikić o „Bečkom romanu“: Kartografija kontrole i mira
04.07.2025.
Dvostruki dobitnik Ninove nagrade za romane „Ruski prozor“ i „Islednik“, Dragan Velikić bio je gost 17. festivala Krokodil koji se odvijao pod nazivom „Under pressure“. I Krokodilove novinar...
više
ju nesbe teško je ne zaljubiti se u srbiju laguna knjige Ju Nesbe: Teško je ne zaljubiti se u Srbiju
04.07.2025.
Norvežanin Ju Nesbe, jedan od najpoznatijih svetskih pisaca trilera, bio je specijalni gost prvog Beogradskog trilerfesta. On je u Srbiji predstavio svoj najnoviji roman „Minesota“, koji je objav...
više
veličanstvena akcija 5 za 999 samo na laguninom sajtu laguna knjige Veličanstvena akcija „5 za 999“ samo na Laguninom sajtu
04.07.2025.
Ljubitelji knjiga, Imate razlog za radost! Pokrenuli smo specijalnu akciju „5 za 999“ koja važi isključivo na laguna.rs i traje od 2. do 31. jula 2025. „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladim...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.