Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Tajna agencija nove Jugoslavije“: Male tajne velike agencije - Knjige o kojima se priča
Radno vreme tokom praznika »
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Tajna agencija nove Jugoslavije“: Male tajne velike agencije

Osnovana u danima kad je osnovana i država čije je ime nosila, Telegrafska agencija nove Jugoslavije nadživela je vreme kad je telegraf bio dominantan i najbrži medij, doživela da nova država postane stara, a preživela je i poslednje njene ostatke kad se i sama država drugačije nazivala.

Ne samo što je Telegrafska agencija nove Jugoslavije, poznatija pod skraćenicom Tanjug, nadživela sve termine iz svog naziva, nego se čini da je nadživela i samu sebe jer je na kraju postalo teško definisati da li ova institucija uopšte postoji i nije li od nje ostalo samo sećanje na akronim koji je nekada otvarao sva vrata na raznim meridijanima sveta.

Da se ne bi zaista tako desilo, književnik i novinar Branko Anđić je kroz svoj roman „Tajna agencija nove Jugoslavije“ iznova, makar nakratko, udahnuo dušu jednom kolektivu koji se neretko posmatra kao siva eminencija jednog raspalog sistema.

Pročitan i izgovoren brzo, naslov Anđićevog romana može delovati identično sa zvaničnim nazivom institucije, a čak i kad se dobro obrati pažnja koja je reč prva u naslovu, ni tada ne mora doći do čuđenja. Sa jedne strane, mnogi su mislili da tako zaista glasi izraz koji se krije iza prvog slova u skraćenici, dok je, sa druge, više nego jasno da je takvo piščevo poigravanje sa pravim imenom Tanjuga i te kako logično i opravdano.

Iako sama agencija nije delovala, niti je mogla da deluje, u tajnosti (uzgred, i za državnu tajnu službu nije nikakva tajna da postoji), Anđić pokazuje da se mnoge tajne kriju čak i u organizaciji koja je zadužena za tačno informisanje svojih građana. Istovremeno, pisac šalje poruku da jedno bez drugog ne ide i da je možda najveća tajna (opet tajna) uspeha jugoslovenske telegrafske agencije bila u tome što su njeni službenici znali da razluče koje informacije idu u javnost, a koje ne, kao i do kog trenutka vest treba držati u tajnosti, a onda je obelodaniti kao svežu i ekskluzivnu.

Došavši u instituciju gde je bolje imati pogrešnu nego nemati nikakvu misao (i gde se vesti stvaraju, pored toga što se prenose), Anđić je i sâm imao priliku da iz dana u dan prodire u tajne vrhunskog novinarstva, i to baš u periodu kad se i po kancelarijama Tanjuga odražavala sve jača podela u jugoslovenskom, a naročito u srpskom društvu i političkom sistemu, kad je posle Tita došao – ne-Tito. Stoga se kroz autorove susrete, razgovore i druženja sa kolegama prate i zakulisni prevrati u samoj agenciji, ali i odjeci ideoloških turbulencija u državnom vrhu, što se neminovno moralo odraziti na stub državnog informisanja i organizaciju koja ga je personifikovala.

Prelazeći iz prvog u treće lice pripovedanja, poigravajući se žanrovskim konvencijama (a naročito formalnim rasporedom poglavlja) i pojavljujući se ponekad kao sopstveni dvojnik, Anđić je pod neskrivenim uticajem magijskog realizma, karakterističnog za južnoameričke pisce, pa tako i čuvena rečenica sa početka jednog romana Gabrijela Garsije Markesa služi kao spona između vremena o kojem se pripoveda i vremena u kojem se pripoveda.

Ostavši na granici između fikcije i, kako sâm pisac kaže, fakcije, roman o Tanjugu ne samo što vodi čitaoce u vreme i prilike koje se veoma razlikuju od današnjih (čak i po načinu pisanog i usmenog izražavanja) nego i toliko prodire u ambijent zadimljenih kancelarija punih užurbanih novinara, da se iz rečenice u rečenicu sve jače čuje zvuk pisaćih mašina.

Romanom o Tanjugu – makar i kroz izmenjen naziv same institucije – Branko Anđić bacio je svetlo na jedan fenomen koji je već dugo obavijen velom mraka i za koji je postojala opasnost da ubuduće bude spominjan samo kao pravopisni primer kad se u slovnoj grupi nj svako slovo zasebno čita.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
radno vreme knjižara delfi i korisničkog centra tokom uskršnjih i prvomajskih praznika laguna knjige Radno vreme knjižara Delfi i korisničkog centra tokom uskršnjih i prvomajskih praznika
24.04.2025.
Obaveštavamo vas da su 18. i 21. april neradni dani, a da će se obrada i slanje porudžbina vršiti počevši od 21. aprila. Porudžbine napravljene u periodu od 18. do 20. aprila biće obrađivane i ...
više
povodom svetskog dana knjige sjajna akcija u knjižarama popusti i knjiga na poklon laguna knjige Povodom Svetskog dana knjige sjajna akcija u knjižarama: Popusti i knjiga na poklon
24.04.2025.
Laguna i Delfi knjižare organizuju akciju povodom Svetskog dana knjige koji se u celom svetu obeležava 23. aprila. Za sve ljubitelje pisane reči od 21. do 27. aprila 2025. godine važiće količin...
više
čitam čisto za svoju dušu prolećna akcija uz lagunu i henkel laguna knjige Čitam čisto za svoju dušu: prolećna akcija uz Lagunu i Henkel
24.04.2025.
Kupite dve ili više knjiga iz kategorije popularna psihologija i dobijate poklon-paket Henkel proizvoda za prolećno čišćenje doma! Akcija važi u svim Delfi knjižarama od 16. aprila do 15. maja ...
više
jelena bačić alimpić 29 aprila u kladovu premijerno predstavlja novi roman  laguna knjige Jelena Bačić Alimpić 29. aprila u Kladovu premijerno predstavlja novi roman!
24.04.2025.
Novi roman Jelene Bačić Alimpić „Krojač“ naći će se od utorka 29. aprila u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs. Istog dana Jelena će biti...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.