Za razliku od mnogih istorijskih studija, koje se usredsređuju na famozne „prelomne tačke“ rata, knjiga britanskog autora
Džonatana Dimblbija (1944) istražuje posledice već ostvarenih preokreta. Autorova ključna tvrdnja jeste da je 1944. godina predstavljala ne samo predvorje Hitlerovog konačnog poraza već i godinu kada je Staljinova Crvena armija odlučujuće prelomila dalji tok rata – kako na bojnom polju, tako i u geopolitičkom smislu. Kroz složen i duboko istražen narativ, autor pokazuje da je Istočni front bio mesto gde su nacionalsocijalisti istinski poraženi.
U središtu narativa nalazi se Operacija Bagration, ogromna sovjetska ofanziva pokrenuta u junu 1944, sinhronizovana sa savezničkim iskrcavanjem na Normandiju. Ova operacija, nazvana po ruskom heroju iz ratova s Napoleonom, bila je po obimu i intenzitetu najveći vojni napad u Drugom svetskom ratu. Pet sovjetskih frontova (četiri ruska i jedan poljski), sa više od milion vojnika, tenkovima, avionima i neiscrpnim ljudstvom, pokrenulo je napad duž linije od Baltičkog do Crnog mora.
Napredovanje Crvene armije, duž čak šest stotina kilometara u pojedinim delovima, bilo je zastrašujuće efikasno: Nemci su izbačeni iz Belorusije, istočne Poljske, baltičkih zemalja i delova Ukrajine. Sovjetske žrtve bile su ogromne, ali nacionalsocijalisti nisu mogli da nadoknade svoje gubitke u ljudstvu i tehnici.
Dimblbi kombinuje vojnu hroniku sa ličnim ispovestima, gradeći tako potresan prikaz rata iz ugla i običnih vojnika i vrhovnih komandanata. Autor koristi mnoštvo izvora – dnevnika, izveštaja, pisama i svedočenja – kako bi oslikao surovu realnost Istočnog fronta, koji je opisan kao sam had u istoriji ratovanja. Pišući o nemačkim vojnicima, koji su uprkos svemu uspevali da se reorganizuju i povrate, Dimblbi podvlači disciplinu i tvrdoglavu otpornost Vermahta, čak i kada su njegovi resursi već bili iscrpljeni. Međutim, jedna od stalnih prepreka nemačkoj vojsci bio je sam Hitler, čija su naređenja da se pojedini gradovi brane do poslednjeg čoveka rezultirala brojnim katastrofama. Nasuprot njemu, Staljin je u ovoj fazi rata pokazivao pragmatičnost i spremnost da sluša svoje komandante.
Paralelno sa bitkama, Dimblbi se bavi i geopolitičkim manevrima Velike trojke – Staljina, Ruzvelta i Čerčila. Posebno je dramatično opisano Čerčilovo osećanje izdaje Poljske, zemlje zbog koje je Britanija ušla u rat, a koja je na konferenciji u Teheranu već bila prepuštena sovjetskoj sferi uticaja. Jedan od najpotresnijih delova knjige bavi se Varšavskim ustankom u avgustu 1944, koji je gušen najsvirepijim metodama. Hitler i Himler su izrekli naređenje o potpunom uništenju grada i istrebljenju svih njegovih žitelja. SS jedinice sprovele su masovna ubistva s monstruoznim zanosom. Dimblbijevo pripovedanje u ovom delu knjige dostiže emocionalni vrhunac kombinujući dokumentaristički hladan i u isti mah književno potresan pristup.
Jedna od zanimljivosti dela leži u tome što ono sagledava učinke teme na današnja zbivanja. Tako Dimblbi ističe kako je sećanje na Veliki otadžbinski rat postalo osnov za novi ruski narativ pod dirigentskom palicom Vladimira Putina. Autor povlači direktnu paralelu između nemilosrdnosti sovjetske borbe protiv nacionalsocijalista i današnjih ruskih postupaka u Ukrajini.
Kao kombinacija humanističke alegorije, strateške analize, esejističkih refleksija i književnog dara, knjiga „Završnica 1944“ jedinstveno je delo.
Autor: Domagoj Petrović