Kada čitalac poželi da se odmori od svih žanrova fikcije, publicistika je pravi izbor. Posebno knjige koje štede godine proučavanja i čitanja, sažete i tačne jer su plod ozbiljnog naučnog rada. Kada je autor provereni poznavalac određene oblasti kao što je profesor
Džon Zubržicki, koji već više od četrdeset godina proučava istoriju Indije i dugo je živeo u nekoliko njenih velikih gradova, onda se možemo prepustiti ovom vodiču. Istorija vanevropskih zemalja bliža nam je kroz filmove koje smo gledali nego kroz literaturu. Čim otvorite ovu knjigu, ne možete da ne pomislite na izvanredni
Forsterov roman „
Put u Indiju“ koji je, opet poznatiji u svojoj
filmskoj adaptaciji, izvanredan portret kolonijalne viktorijanske Indije, tog „najvećeg dragulja u britanskoj kruni“, kako se govorilo.
Ali šta je bilo pre dolaska Portugalaca u zapadnu pokrajinu Goa, pre prvih britanskih trgovaca i mešetara koje je privlačilo neizmerno bogatstvo Indije, prvenstveno začini i tkanine? U dubokim hodnicima prošlosti svih naroda indijskog potkontinenta leži naravno mit. Praizvor hinduizma koji će obeležiti najveći deo indijske istorije, potom budizma i islama koji je ugrađen u temelj moćnog mogulskog carstva čije doba odgovara evropskom srednjem veku i renesansi.
Uvodeći nas u osnove najvažnijih religija Indije, autor rekonstruiše deo najstarije istorije koja nema uvek pisane izvore i delimično počiva na mitu o vladarima i ratovima, utkanim kasnije u najčuvenije epove, „Ramajanu“ i „Mahabharatu“. Kada su prvi odlomci tih dela stigli u prevodima do evropskih čitalaca, počela je da se podiže zavesa između Zapada i Istoka, tajanstvenog i opasnog, do čijih je granica prvi stigao Aleksandar Veliki, da bi slom svoje vojske dugovao maršu sve do Inda. I sâm naziv reke i potkontinenta dugujemo Grcima tj. grčkom jeziku. U šapatu i pričama preživelih Aleksandrovih vojnika stigle su u Evropu prve informacije o Indiji. Desetine vekova kasnije ceo taj ogromni prostor posmatran je kao plen kome je bilo potrebno mnogo uporne, gandijevske borbe da konačno stekne nezavisnost i nastavi svojim putem bez evropskih uticaja.
Iskorak iz evropocentričnosti naših znanja i interesovanja uvek je koristan ne samo u smislu širenja obrazovnih granica već i kao put ka liberalnijem i sveobuhvatnijem načinu razmišljanja o svetu u kome danas živimo. Sve živopisne boje i protivrečnosti, kulturna bogatstva i ponori nezamislivog siromaštva Indije objedinjeni su u ovoj nevelikoj knjizi velike erudicije i dubokog razumevanja za svetove različite od našeg.
Autor: Aleksandra Đuričić, književnica i književna kritičarka
Izvor: Nedeljnik