Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla

Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog opusa. Autor gradi opsežnu, gustu i višeslojnu pripovest, formalno predstavljenu kao fizičko i duhovno, političko i poetsko, realno i metaforičko putovanje glavne junakinje – moćne bankarke – kroz španski planinski lanac Sijera de Gredos.

Za razliku od većine Handkeovih dela, u kojima se autor poistovećivao sa protagonistom, u ovom romanu na sceni je žena. Po svom određenju finansijske kraljice i figure koja se otima klišeima, ali ih istovremeno i nosi, posredi je jak subjekt nežnijeg pola. Tako ona od pripovedača naručuje roman o sebi pod uslovima koje sama postavlja: bez imena, sa minimumom konkretnih geografskih referenci, u atmosferi apstrakcije i simboličkog značenja. Njen lik je ujedno i pokušaj literarne samorefleksije: ona je i naručilac i predmet pripovedanja, ali i idejni vodič kroz priču o sopstvenoj priči.

Junakinja se kreće kroz imaginarni i naglašeno simbolički pejzaž, od severozapadne rečne luke do srca Španije, Kastilje i La Manče, zemlje Don Kihotea. Geografski okvir je ipak sekundaran u odnosu na alegorijski naboj putovanja: ono je, u najširem smislu, traganje za slikama koje daju smisao postojanju ali su, u vremenu medijske inflacije, obezvređene i izgubljene. U skladu s tim, naslov romana odnosi se na progresivni gubitak značenja, intenziteta i sadržajnosti slika u savremenom društvu. Pripovedač smatra da, u doba vizuelne prezasićenosti i banalizacije, slike više ne nose značenje, ne pokreću emociju niti identitet. S druge strane, junakinja poseduje zalihe slika iz kojih crpi energiju i smisao koliko god da se svet oko nje pokazuje sve praznijim i beživotnijim jer su te slike zamenjene generičkim, potrošnim vizuelnim sadržajima masovnih medija. Handke evocira pejzaže, susrete, gestove i trenutke koji su prizori urezani u svest kao izvori snage i smisla. Ti prizori, poput susreta sa radnicima na Balkanu, obroka u Tordesiljasu, izvora reke Tormes, nisu lepi po estetskim merilima, već po sposobnosti da pokrenu viziju sklada, mira i jedinstva sveta.

Pejzaž kroz koji junakinja putuje nije samo geografski prostor, već simbolički poligon koji okuplja brojne motive iz recentne stvarnosti: ratove na Balkanu, evropsku krizu identiteta, pohlepnu ekonomiju, površnost savremene komunikacije, odnos prema prirodi. Roman je prepun referenci, digresija i komentara na aktuelna društvena i politička pitanja. Osim toga, „Gubitak slike“ je izraženo meta-prozan: ne samo da govori o naručivanju i pisanju romana, već u procesu pripovedanja otkriva i reflektuje narativne postupke. Handke stalno preispituje, prekraja i redefiniše jezik, sintaksu, smisao opisa, odbija automatizovane izraze i uvodi svojevrsni poetski otpor. Junakinja eksplicitno zahteva da se u priči oseća kako biva ispričana, da bude izložena, ogoljena. Roman tako postaje i meditacija o samoj svrsi književnosti: da li ona može vratiti smisao kad slike izgube snagu? Da li priča može nadomestiti ono što je svet izgubio kroz haos, nasilje i medijsku manipulaciju?

Povezanost Handkeovog romana sa Don Kihoteom predstavlja više od formalnog omaža: Servantesov duh slobodnog pripovedanja, humora i ironije vidljivo prožima i prozu nobelovca. Bankarkine avanture često deluju apsurdno, ponekad čak i burleskno, sve u funkciji demistifikacije ozbiljnosti sveta moći, kao i u duhu kritike racionalizma koji guši maštu i naraciju.

„Gubitak slike“ je istovremeno delo velike umetničke ambicije i neizbežne hermetičnosti. To je knjiga koja balansira između esejistike, epske naracije i filozofske spekulacije, knjiga o svetu koji se raspada pod lavinom slika bez značenja, ali i o mogućnosti da se smisao ponovo stvori – pričom, mišlju i pogledom.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
 lagunina bajkoteka ponovo sa vama video  laguna knjige „Lagunina Bajkoteka“ ponovo sa vama! [video]
04.07.2025.
„Lagunina Bajkoteka“ ponovo počinje sa emitovanjem najlepših priča i bajki iz celog sveta! Jednom nedeljno uživaćete u uzbudljivim dogodovštinama, čarobnim svetovima i neustrašivim junacima i junakinj...
više
dragan velikić o bečkom romanu kartografija kontrole i mira laguna knjige Dragan Velikić o „Bečkom romanu“: Kartografija kontrole i mira
04.07.2025.
Dvostruki dobitnik Ninove nagrade za romane „Ruski prozor“ i „Islednik“, Dragan Velikić bio je gost 17. festivala Krokodil koji se odvijao pod nazivom „Under pressure“. I Krokodilove novinar...
više
ju nesbe teško je ne zaljubiti se u srbiju laguna knjige Ju Nesbe: Teško je ne zaljubiti se u Srbiju
04.07.2025.
Norvežanin Ju Nesbe, jedan od najpoznatijih svetskih pisaca trilera, bio je specijalni gost prvog Beogradskog trilerfesta. On je u Srbiji predstavio svoj najnoviji roman „Minesota“, koji je objav...
više
veličanstvena akcija 5 za 999 samo na laguninom sajtu laguna knjige Veličanstvena akcija „5 za 999“ samo na Laguninom sajtu
04.07.2025.
Ljubitelji knjiga, Imate razlog za radost! Pokrenuli smo specijalnu akciju „5 za 999“ koja važi isključivo na laguna.rs i traje od 2. do 31. jula 2025. „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladim...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.