Laguna - Bukmarker - Slobodan Vladušić: Andrić bi koristio Fejsbuk, dok bi Crnjanski bio na Instagramu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Slobodan Vladušić: Andrić bi koristio Fejsbuk, dok bi Crnjanski bio na Instagramu

Slobodan Vladušić je srpski pisac i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Odseku za srpsku književnost i jezik. Piše književnu kritiku, eseje i teorijsku prozu. Između ostalih, autor je knjiga: „Omama“, „Veliki juriš“ i „Mi, izbrisani“. Objavljivao je u NIN-u, Večernjim novostima i Politici. Trenutno objavljuje za nedeljnik Pečat.



U Razgovoru za Redportal.rs Slobodan nam otkriva šta je to novo što nudi njegov roman „Omama“, najupečatljiviju anegdotu sa studentima, ko je pandan Crnjanskom u Partizanu, kao i koji smajli najčešće koristi.

Skoro je objavljen tvoj novi roman „Omama“. Šta je to novo što nam „Omama“ nudi?

Nudi nam prvo, zanimljivu priču, koja obuzima čitaoce, ako je verovati onima koji su to iskustvo podelili sa mnom. Potom, tu je i jedan pomalo iščašen svet, jer je takva svest junaka koji pripoveda priču, i zato sve deluje kao omama: nešto što možda jeste, a možda i nije istinito. Najzad, u romanu se pojavljuje i jedan nov i neočekivani Crnjanski. Verujem da će se čitaocima svideti.

Izjavio si da je Crnjanski postao tvoj prijatelj u prošlosti. Da je moguće vratiti se kroz vreme i postaviti mu jedno pitanje – šta bi ga pitao i zašto?

Pošto znamo da je Crnjanski bio i fudbaler – igrao je centarfora – pitao bih ga koja mu je utakmica bila najdraža i zašto. O tome nikada nije pisao, i to niko ne zna, ali mislim da bi bilo zanimljivo znati, ne samo zbog same utakmice već i zbog toga što bi taj odgovor dosta toga otkrio o samom Crnjanskom.

Opiši u 5 reči svet o kom pišeš.

Bogat, lep, mračan, pokvaren i dinamičan. Ako govorimo o Berlinu 1928. u kome se odvija radnja romana „Omama“.

Kako ocenjuješ današnju srpsku književnu scenu i koga od pisaca bi izdvojio kao glavne predstavnike?

Današnja srpska književna scena je zanimljiva i nimalo provincijalna. Naprotiv. Mislim da ima dosta romana koji su vrlo komunikativni, a pritom nisu nimalo površni. Volim da čitam svoje prijatelje iz grupe P-70, Vladimira Kecmanovića, Dejana Stojiljkovića, Marka Krstića i Nikolu Malovića. Mislim da je druženje sa njima puno uticalo na moju prozu u najboljem smislu. Dodao bih tu još i Vladimira Tabaševića i Srđana Valjarevića, prvog zbog osobenog odnosa prema jeziku, a drugog zbog karakterističnog stila, kao i Slavišu Pavlovića, čije su mi teme romana bliske.

Najupečatljivija anegdota sa studentima kojima predaješ?

Ima ih više, a neke su me zaista dirnule i pamtiću ih, čini mi se, do kraja života. Jednom se dogodilo da me na katedri zatekne lepo upakovan poklon. Shvatio sam da su studenti saznali da mi je tog dana rođendan. Kada sam otvorio poklon, video sam šolju na kojoj na jednoj strani piše: „Uzalud je budim, Miljković“, a na drugoj: „Diži se, bre, Vladušić“ – nešto slično sam kazao tim studentima, na predavanju, nedelju dana ranije. Zapamtili su, pa su to i odštampali na šolji. A između ta dva citata nalazila se sličica košarkaške lopte, koja je aludirala na moju knjigu „Košarka to je Partizan“. Plus, 100 grama kafe. Eto, tu šolju imam i dalje u svom kabinetu i često pomislim kako je lep posao koji radim i kako su dobri ti ljudi kojima sam predavao.

Ono što je Crnjanski u srpskoj književnosti – u Partizanu bi bio ko?

Pošto sam ljubitelj košarke, onda ću reći da bi Crnjanski bio Predrag Saša Danilović, bek-šuter KK Partizana i naše reprezentacije devedesetih godina prošlog veka. Taj čovek se ponašao na terenu kao Crnjanski u književnosti. Zato su na kraju obojica ostavila iza sebe neke nezaboravne, nadzemaljske stvari: recimo, „Lament nad Beogradom“ i zakucavanje preko Sabonisa, na Evropskom prvenstvu u Atini 1995. godine.

„Hiperboreja“ ili „Sumatra“?

I jedno i drugo, ali ako moram da biram, onda ipak „Hiperborejci“. Ta knjiga je toliko upletena u moj privatni život da bi mogao da napišem roman o tome. Možda ću jednom to i učiniti.

Poruka za naše čitaoce, gledaoce i slušaoce?

Kupite „Hazarski rečnik“, a onda sedite u poslastičarnicu u centru grada, prve srede u mesecu, tačno u podne. Možda će vam se dogoditi nešto lepo. Ako sumnjate, pročitajte poslednje poglavlje „Hazarskog rečnika“ i sve će vam biti jasno.

Izvor: redportal.rs
Integralnu verziju intervjua možete pročitati ovde.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.