Laguna - Bukmarker - Tolkin na balkanski način - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Tolkin na balkanski način

O zaboravljenim mitovima i legendama s naših prostora za sada postoji samo jedna knjiga, koju je napisao Milisav Popović.

Gotovo da nema osobe koja ne zna ko su Hobiti i Vilovnjaci. Za Gandalfa ste sigurno čuli.

Za drekavce – možda negde u detinjstvu dok su vas plašili pre odlaska na spavanje, a za Svaroga i vlašku magiju u nekom kasnijem, odraslom razgovoru. Za kletnike, Lunu, Zagrivuka, Morenu, minđušare... –– teško. A oni su deo mitskog sveta s prostora Balkana, koje je od zaborava i usmenog predanja otkinuo za sada Milisav Popović.

To što ga nazivaju „balkanskim Tolkinom” ne želi da komentariše, a na pitanje da li mu smetaju polemike oko toga da li njegova knjiga „Zaboravljena gora” (koju je objavila „Laguna”) spada u srpsku ili crnogorsku književnost odgovara da mu smetaju„ polemike na temu jedne kolevke i namere da se ista krv zamuti zlim biberom”.

Tridesetak likova „Zaboravljene gore” inspirisani su mitologijom sa prostora Crne Gore, Srbije i Hercegovine o kojoj postoje tek tragovi u retkim knjigama, bajalicama, stihovima... Popović kaže da je neverovatno kako smo poslednjih 50 godina udisali mitove i legende drugih, uglavnom dalekih naroda – što je u edukativnom, umetničkom i svakom drugom smislu potrebno, za pohvalu i širokogrudo – ali da smo istovremeno svoje izvore magija i mitova zanemarivali, što je porazno po kulturni identitet celokupnog balkanskog bića.

– „Zaboravljena gora” je pokušaj da se fragmenti drevnih sećanja uvežu u štivo čija bi fantazijska sadržina svedočila koliko smo nekoć bili kadri da maštamo na osoben, neponovljiv način – drugačije no što su izmaštani svi mitovi ovoga sveta. Boli kada shvatite koliko je toga nestalo iz našeg kolektivnog uma, a ja sam imao tu sreću da odrastem u porodici u kojoj se negovalo usmeno narodno predanje– veli Popović.

Likovi iz „Gore”, koja je već ovenčana međunarodnim priznanjem „Orfejeva lira”, a bila je i u užem izboru za nagradu „Miroslavljevo jevanđelje”, ušli su i u škole u Srbiji i Crnoj Gori i nedavno su privukli i pažnju uredništva „Nacionalne geografije” iz Vašingtona. Popovićev esej o najatraktivnijim lokacijama u Crnoj Gori, ispisan etnopisom koji je svojstven „Zaboravljenoj gori”, objavljen je u specijalnom izdanju „Nacionalne geografije”. Na naslovnoj strani izdanja koje izlazi jednom u 10 godina zahvaljujući Popovićevom tekstu bio je motiv ostrva Sveti Stefan.

Popović je već pet godina savetnik gradonačelnika Podgorice za evropske integracije, a posle diplomiranja na beogradskom Fakultetu političkih naukaizabran je da na nivou balkanskih univerziteta završi specijalističke studije u oblasti rigidne i primenjene psihologije, tačnije profilisanja. Nakon godinu dana postaje prvi „profajler” na prostoru Srbije i Crne Gore.

– I posle sedam godina izgleda da je i dalje tako jer Amerikanci i Francuzi nakon prvog programa nisu pokrenuli novi. Radi se o ovladavanju veštinama u svrhu razumevanja psiho-socioloških stanja pojedinaca u zajednici (manjoj grupi) ili obratno. Profiličar može da obavlja brojne poslove: od kreiranja sistema bezbednosti u državi, strategija odbrane od terorizma, pa do korekture i kreacije u programima osmišljenim za masovnu zabavu (film, video igre...). Sve zavisi od duha onoga koji poseduje licencu za profilisanje – objašnjava Popović.

Profiličari ne moraju da budu svi oni koji imaju diplomu psihologije, nastavlja, jer je ova oblast mnogo naprednija od psihologije, iako koristi njene metode, ali i intuiciju. Svaki profiličar se, po njegovim rečima, obučava da bude stručnjak za antiterorizam i obaveštajne službe.Na naše pitanje da li je i on obučen u ovoj oblasti, jer je prva asocijacija kada se čuje „profajler” ipak na američke serije i filmove, Popović odgovara potvrdno, ali dodaje da se namerno odvojio od onoga što mnogi doživljavaju kao„špijunsku priču”, jer ga je više zanimao civilni deo, naročito odabir dobrih i kvalitetnih ljudi koje iz nekog razloga nisu primećeni u svojoj sredini. Njegove usluge do sada su zatražene nekoliko puta, uglavnom za potrebe vlade.

Izvor: Politika
Autor: Sandra Gucijan

 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
međunarodni dan knjige za decu odabrani naslovi male lagune na popustu 50  laguna knjige Međunarodni dan knjige za decu – odabrani naslovi Male Lagune na popustu 50%
02.04.2025.
Povodom Međunarodnog dana knjige za decu koji se svuda u svetu obeležava 2. aprila, i u Delfi knjižarama slavimo ovaj važan dan! Na odabranih 50 naslova iz bogate produkcije knjiga za decu u izdanju L...
više
dečji dani kulture od 4 do 6 aprila hoću knjigu, hoću igru  laguna knjige Dečji dani kulture od 4. do 6. aprila – Hoću knjigu, hoću igru!
02.04.2025.
I ovog aprila Laguna i Delfi knjižare organizuju Dečje dane kulture, manifestaciju inspirisanu najmlađim čitaocima, posvećenu promociji knjiga i čitanja kroz igru i zabavu. Dečji dani kulture 2...
više
promocijom knjige ko zna šta će od mene biti ivane lukić počinju dečji dani kulture laguna knjige Promocijom knjige „Ko zna šta će od mene biti“ Ivane Lukić počinju Dečji dani kulture
02.04.2025.
Od petka 4. aprila knjižare Delfi i Lagunini klubovi čitalaca biće u znaku književnosti za decu i tako će biti sve do 6. aprila, do kada traje manifestacija Dečji dani kulture. Prvog dana, u pe...
više
zanimljiv program tokom dečjih dana kulture u knjižari delfi skc laguna knjige Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC
02.04.2025.
Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U pet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.