Laguna - Bukmarker - Uzbudljiva studija budućnosti: „Život 3.0 – Kako biti čovek u doba veštačke inteligencije“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Uzbudljiva studija budućnosti: „Život 3.0 – Kako biti čovek u doba veštačke inteligencije“

„Ovo je najvažnija tema o kojoj se govori u današnje vreme, a Tegmarkova knjiga, koja vas tera na razmišljanje, pomoći će vam da se pridružite diskusiji.“ – Stiven Hoking

„Bio sam zaokupljen ovom knjigom. Transformacijske posledice veštačke inteligencije možda će uskoro doći do nas – ali da li će biti idealne ili katastrofalne? Još uvek nemamo odgovor na ovo pitanje, ali ova knjiga će vas prosvetliti i pomoći da procenite sami.“– Martin Ris, kraljevski astronom

Nekada smo mislili da samo ljudi mogu da stvaraju umetnost, komponuju muziku i voze automobile. Danas veštačka inteligencija to sve može da obavlja, ali i još mnogo toga. Veštačka inteligencija će imati zadatak da transformiše rad, društvo, kulturu, naša tela, pa čak i ljudski identitet. Može zameniti sve one osobine koje predstavljaju samog čoveka. Nova knjiga Maksa TegmarkaŽivot 3.0: kako biti čovek u doba veštačke inteligencije“ predstavlja odličan vodič u kome opisuje kako će veštačka inteligencija uticati na sadašnjost, kao i na bližu i dalju budućnost.

Većina ljudi formira svoje mišljenje o budućnosti na osnovu onoga što gleda u holivudskim filmovima – a tema je uvek ista: mašine će nam preuzeti posao, kiborzi će nas poraziti, a roboti će uništiti čovečanstvo. Tegmark ima mnogo stroži i intelektualno rigorozniji pristup ovoj temi i pokušava da odgovori na bitno pitanje: šta će se desiti kada ljudi više ne budu najpametnija vrsta na planeti? Šta se dešava kada veštačka inteligencija postane milion puta veća od ljudske inteligencije?

U prvom poglavlju Tegmark predstavlja bakterije kao primer onoga što on naziva Život 1.0: život u kome se i hardver i softver razvijaju, a ne dizajniraju. Ovo je biološka faza. Ljudi su, sa druge strane, primeri Života 2.0: život čiji je hardver (telo) evoluiran, ali čiji je softver (um) u velikoj meri dizajniran (to podrazumeva algoritme i znanje koje koristimo za obradu informacija iz naših čula, kao i našu sposobnost čitanja, pisanja, računanja, pevanja i prepričavanja viceva). Ovo je kulturni stepen.

Međutim, sada smo u fazi u kojoj bi život mogao preći na nadogradnju Život 3.0 u kojoj život može dizajnirati ne samo svoj softver, već i hardver. Ovo je tehnološka faza. (Citat Edvarda Harisona: „Vodonik… ako se ima dovoljno vremena, pretvoriće se u ljude“ podseća nas na to koliko je evolucija, u stvari, silovita).

Tegmark ovo upotpunjava iznošenjem popularnih polemika, mitova i zabluda koje ljudi povezuju sa veštačkom inteligencijom i prelazi na raspravu o tome šta ljudi podrazumevaju pod inteligencijom, pamćenjem, računanjem i učenjem – drugim rečima, detaljnije objašnjava šta znači kada neka stvar postane inteligentna. Ističe da su ti koncepti apstraktni, nematerijalni, eterični, jer su „nezavisni od supstrata: sposobni da žive život koji ne zavisi ili ne odražava detalje njihovih osnovnih materijalnih supstrata.“

Nakon što je objasnio da je sve teže tvrditi da veštačka inteligencija nema ciljeve, širinu, intuiciju, kreativnosti ili jezik (osobine koje su srž čoveka) i nakon što je rekao da kratkoročni potencijal veštačke inteligencije mora značajno da poboljša naš život, Tegmark istražuje posledice eksplozije veštačke inteligencije, analizira niz mogućih scenarija i govori o njenim posledicama u narednih deset hiljada godina.

Možda je najintelektualnije poglavlje u knjizi „Naše kosmičko nasleđe: sledećih milijardu godina i potom“, u kojem Tegmark razmatra različite naučne i moguće načine, na koje bi superinteligentni život efikasnije koristio resurse u kosmosu, uključujući načine na koje se može iskoristiti tamna energija i iskoristiti snaga kvazara i crnih rupa.

Maks Tegmark jedan je od najistaknutijih fizičara i kosmologa našeg vremena i suosnivač instituta „Future of Life“, koji je primio velikodušne donacije od strane ljudi kao što je Ilon Mask. U ovoj knjizi, Tegmark ističe da istorija života pokazuje samoorganizaciju i sve složeniju hijerarhiju oblikovanu saradnjom, nadmetanjem i kontrolom. Superinteligencija će verovatno omogućiti koordinaciju većih razmera, a to što žurimo da počnemo sa upotrebom veštačke inteligencije može biti najbolja ili najgora stvar po čovečanstvo.

U takvoj situaciji, treba ozbiljno razmišljati o tome kakav ishod zapravo priželjkujemo, i kako da usmerimo čovečanstvo u tom pravcu, jer, kako s pravom ističe Tegmark, „ako ne znamo šta želimo, malo je verovatno da ćemo to i dobiti“. Uticaj veštačke inteligencije na budućnost čovečanstva previše je važan da bismo ga ostavili u rukama ograničenih političara koji raspaljuju plamen nacionalizma i korporacija koje su zabrinute zbog kvartalnih prihoda. Knjiga Maksa Tegmarka je sjajna i uzbudljiva studija, odlična za one koji tek počinju da se bave ovom temom.

Autor: Roan Roberts
Izvor: medium.com
Prevod: Lidija Janjić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
nedeljnik u knjižarama delfi laguna knjige Nedeljnik u knjižarama Delfi
25.09.2024.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili...
više
priča o pravom prijateljstvu leto kad je nestala sara leroj  laguna knjige Priča o pravom prijateljstvu – „Leto kad je nestala Sara Leroj“
25.09.2024.
Sto petnaesta tribina Laguninog književnog kluba, koja je održana ovog meseca, za temu je imala roman francuske književnice Mari Varej „Leto kad je nestala Sara Leroj“.   Gošća kluba bila j...
više
5 zanimljivih činjenica o fransoaz sagan laguna knjige 5 zanimljivih činjenica o Fransoaz Sagan
24.09.2024.
Na današnji dan pre tačno 20 godina preminula je Fransoaz Sagan, jedna od najčuvenijih spisateljica prošlog veka, kako zbog svojih knjiga tako i zbog burnog života. Sledi 5 zanimljivih činjenica koje ...
više
enriko brici oduševljen sam prvim godinama 20 veka laguna knjige Enriko Brici: Oduševljen sam prvim godinama 20. veka
24.09.2024.
U razgovoru sa italijanskim autorom Enrikom Bricijem saznajemo šta ga je tokom pisanja romana „Enco, san jednog dečaka“ najviše iznenadilo kad je u pitanju život stvaraoca čuvenog crvenog ferarija, al...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.