Laguna - Bukmarker - Vavilon, Njujork - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Vavilon, Njujork

Pre nacija, religija, politika i ideologija, interneta i tehnoloških revolucija bili su gradovi. Kada je čovek poželeo da se otcepi od prirode i omeđi prostor za sebe, podigao je zidine i nastao je prvi pronalazak koji je stvorio civilizacije: polis, grad-država. To su prvi mali koraci ka formiraju velikih antičkih civilizacija i uspostavljanju dihotomije priroda–čovek, jedne od pokretačkih snaga istorije koja je iznedrila tipično ljudski doživljaj života na ovoj planeti. O tome govori „Ep o Gilgamešu“, najstariji poznati tekst na svetu. O tome govori i „Metropolis“ Bena Vilsona. 
 
Uruk, grad iz „Epa o Gilgamešu“, simbolizuje kroz priču o Enkidu borbu između ljudskih potreba za socijalizacijom i prirodnih sila koje besne u prirodi. Grad je bio ljudski bastion protiv nepredvidive i hirovite prirode i napada i opasnosti od drugih ljudi. Nije slučajno što prvi gradovi-države nastaju u plodnom polumesecu koji se prostire od reke Nil na zapadu preko Egipta, Sirije, Libana, Izraela, Palestine, Jordana i Iraka, do, na najjužnijoj tački, današnje Turske i Irana. Nastala podizanjem mora u Persijskom zalivu, ova dolina je bila najplodnije tle za obrađivanje zemljišta na svetu. Kolevka agrikulture bila je i kolevka urbanizacije. 
 
U gradovima počinje umrežavanje, rađa se trgovina: gradovi su oduvek bili stecište novih ideja i pronalazaka. Ali kako pripoveda „Ep o Gilgamešu“, u gradu postoje druge opasnosti. Enkido zazire od onoga što se u blizini ljudi budi u njemu, žudnja tela koje su mu u prirodi bile nepoznate. Otuda je grad i centar zadovoljenja prirodnih pobuda u samom čoveku: požude i uživanja. Vodeće božanstvo Uruka je Inani, senzualna i zavodljiva boginja koja je donela seksualne slobode i požudu u Uruk, ali ne samo u Uruk. Njen pandan je boginja Ištar drevnog Vavilona. Ovo je priča o seksu, gradu i megalomaniji, koja je uvek bila bliska arhitektama velikih gradova. U svojim megalomanskim urbanističkim projektima uvek su dolazili blizu hibrisa života na ovoj planeti: Vavilon je grad koji se drznuo da se vine u nebesa. Mnogo stranica kasnije Ben Vilson priča o Njujorku na istom tragu, o tome kako se filmska traka razvijala paralelno sa groznicom građenja nebodera početkom dvadesetog veka u praskozorje Velike depresije, jer je jedino film mogao da sveobuhvatno prenese megalomanske porive ljudske gradnje. 
 
Vavilon i Njujork potvrđuju naš današnji doživljaj gradova kao centra dešavanja, ali i razvrata i podzemnih, destruktivnih poriva. Ali Ben Vilson govori i o zaboravljenim gradovima koji izmiču našem narativu o linearnom napretku kroz istoriju. Harapa je jedna od gradova-država bronzanog doba u današnjem Pakistanu, uređeno i idilično društvo koje je i danas teško zamisliti. Iskopani ostaci svedoče da su visoke zidine koje su kao lavirint činile Harapu štitile narod od sunca koje je pržilo u pustinji; imali su kompleksan sistem podzemnih cevi za kanalizaciju, uniformisane javne zgrade čija jednaka veličina govori da nije bilo ni hramova ni dvoraca i da su njihove javne zgrade bile striktno za civilnu upotrebu; njeni stanovnici nisu imali robove, već su živeli u egalitarnoj utopiji. Zašto je jedna ovako superiorna civilizacija nestala nije poznato, ali se nagađa. U svom nenametljivom, mirnodopskom stilu života nestali su sa planete Zemlje kada su osetili da je njihovo vreme prošlo, kada je usled klimatskih promena i globalnog zagrevanja jedini imperativ njihovog života – čistoća – postao neodrživ. 
 
Ovo je i priča o atinskoj agori, trgovima koji su otvorili mogućnost za plodno strujanje ideja i mišljenja, koji su iznedrili demokratiju i antičku filozofiju na kojima počiva moderno društvo. Ovo je priča i o rimskim termama, koje su još jedan artefakt modernog načina života: opuštanje i ugođaj, što je i plodonosna atmosfera za diskusiju. Ovo je priča o sedamnaestovekovnom Londonu u kojem se 1654. otvara prvi „coffeehouse”. Stotine kafića u kojima se prvi put u istoriji služila kafa postali su stecište intelektualne elite i tipično gradskog habitusa: opuštenog ispijanja kafe i razglabanja o koječemu. 
 
Ovo je priča o Lisabonu srednjeg veka koji nastavlja feničansku tradiciju trgovine koja seže 1200 godina pre nove ere; ali i o aroganciji evropskog čoveka koji je mislio da je sva urbanost njegovo nasleđe dok Vasko de Gama nije doplovio do Malage, i video najkosmopolitskiji grad iz kog je, pre nego što se vratio kao osvajač, proteran kao lopov koji nije imao da plati taksu za prispeće brodova. 
 
Ovo je priča o Parizu iz vremena velikog graditelja Osmana, koji doživljava kompletnu transformaciju i postaje savremeni grad kompleksne simetrije i savršene harmonije kulture i urbanog identiteta. Tada nastaje tipično pariski doživljaj života na ulici, kultura koja se očitava na svakom koraku, široki bulevari sa drvoredima i lejama cveća koji proširuju svest modernog Parižanina koji je do tada živeo u prljavom i haotičnom srednjovekovnom gradu. 
 
Ovo je priča o Mančesteru i Čikagu devetnaestog veka, koji se u ovoj slavnoj istoriji jedva naziru iz dima od zagađenja, nuspojave industrijske revolucije koju su iznedrili. 
 
Ali ovo je i priča o napuštanju grada, o decentralizaciji koja se pedesetih dešava u Los Anđelesu kada se formiraju predgrađa i tipično gradski doživljaj sveta se premešta iz gradske vreve i podzemlja na periferiju. 
 
I ovo je priča o Lagosu, brutalnom gradu koji svakog dana raste do ekstrema i eksponencijalno drobi svoje građane, koji su i dalje opčinjeni njime, jer kad padne noć – to je najzabavniji grad na svetu. Lagos je nadaleko najuzbudljiviji grad današnjice sa Jabakon dolinom koja preti da otme prevlast Silicijumske doline, čija je nacija sve mlađa i sve bogatija. Lagos je i odraz nečeg što autor predviđa da je glavni trend budućnosti: vraćanje prirode u gradove. Od početne tačke kada su gradovi nastali kao otcepljivanje parčeta zemlje od prirode i formiranja striktno ljudske teritorije, sada u jeku klimatskih promena ljudi će morati da nauče da ponovo dovedu prirodu među nebodere. Zato je Lagos grad budućnosti, koji nikako ne može da savlada prašumu koja u njega stalno nadire, kao ni ostale sile koje ga proždiru.   
 
Ovo nije samo knjiga o gradovima kroz istoriju i prostor. Ovo je priča o tome šta za nas predstavljaju gradovi, i kako se kroz njih razvijala moderna kosmopolitska svest koju danas živimo. Do 2050. dve trećine civilizacije živeće u gradovima. Gradovi danas su već pomalo kao antički polisi, nezavisni entiteti u kojima se dešava sav nama poznati život. Vreme je da kroz ovakvu jednu knjigu konačno razmislimo o gigantskim metropolama u kojima živimo, dok nas konačno potpuno ne zdrobe.
 
Autorka teksta: Nevena Milojević


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz knjige budućnost geografije zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku  laguna knjige Prikaz knjige „Budućnost geografije“: Zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku!
19.09.2024.
Zahvaćeni surovim vrtlogom silnih svetskih političkih, društvenih i ekonomskih previranja koja su posebno dobila na jačini proteklih desetak godina, svi se mi verovatno svakodnevno zapitamo kako li će...
više
prikaz mladih kritičara čuvari krune cara dušana  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Čuvari krune cara Dušana“
19.09.2024.
Na samom početku knjige car Dušan na samrti daje svešteniku Teodosiju svoju krunu i blago da ih sakrije. Ali to nije bilo kakva kruna. Pisac nas iznenađuje time što nas vodi još unapred, pa smo sa des...
više
marina vujčić želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida laguna knjige Marina Vujčić: Želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida
19.09.2024.
Marina Vujčić, nagrađivana spisateljica, dramatičarka i urednica, autorica prije nekoliko mjeseci izdanog romana „Sigurna kuća“, bila je među hrvatskim sudionicima 12. Festivala svjetske književnosti ...
više
intervju bojan leković nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim laguna knjige Intervju Bojan Leković: Nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim
19.09.2024.
Gotovo nestvarno zvuči podatak da je pisac i osnivač CEO najznačajnije srpske oglasne kompanije KupujemProdajem, koja je od 2008. godine do danas izrasla u najsnažniju internet platformu u Srbiji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.