Laguna - Bukmarker - 10 reči koje bi svaki ljubitelj knjiga trebalo da zna - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

10 reči koje bi svaki ljubitelj knjiga trebalo da zna

Reč „bibliofil“, kojom se označava ljubitelj knjiga, prvi put se pojavila u štampanom izdanju 1824. godine u „Oksfordskom rečniku engleskog jezika“. Pored nje imamo i izraz „knjiški moljac“, koji je još stariji: prvi put se javlja 1580. godine. Pesnik i dramski pisac Ben Džonson je upotrebio u jednoj od svojih satira koja nosi zanimljiv naziv „Cynthia's Revels, or The Fountain of Self-Love“ („Sintijini pirovi, ili fontana samoljublja“). Ali koje su to reči koje bi svaki bibliofil ili knjiški moljac trebalo da zna? Evo nekih primera.

Dakle, ukoliko volite reči, vaš greh je EPEOLATRIJA, što znači „obožavanje reči“. Ova reč se prvi put pojavljuje 1860. godine u knjizi koju je napisao Oliver Vendel Holms Senior. Ukoliko smatrate da ste  obrazovana ili „učena“ osoba, onda vas opisuje i reč LITERARIAN (literata) – ova reč je preuzeta iz francuskog jezika u 18. veku i verovatno je nastala po uzoru na reči poput bibliotekar (librarian) i antikvar (antiquarian).



Ima ljudi koji za sebe misle da su vanserijski obrazovani, učenjaci, ali oni su zapravo ULTRAKREPIDAREJCI (ultracrepidarian) – ovo je termin koji se odnosi na one koji iznose mišljenja o stvarima o kojima ne znaju ništa. Ova veoma korisna reč je prvi put zabeležena u pismu iz 1819. godine koje je pisao veoma uticajan kritičar Vilijam Hazlit (on, zapravo, po prvi put primenjuje reč „ultakrepidaran“ opisujući jednog kritičara.) Ova reč ima i zanimljivu etimologiju: u bukvalnom prevodu znači „izvan đona/tabana“, što je aluzija na priču o starogrčkom slikaru Apelesu. Prema Pliniju Starijem, neki obućar je kritikovao Apelesovu sliku cipele, tvrdeći da nije verna. Apeles je odmah ispravio sliku. Obućar, podstaknut efektom koji je na umetnika imala njegova prva primedba, nastavi da kritikuje Apelesa i način na koji je naslikao nogu iznad cipele. Ali ovo je bilo previše za Apelesa, koji je navodno opomenuo obućara rečima: „Neka se obućar ne razmeće“. Drski obućar je otišao predaleko, „izvan đona/tabana“ ‒ odnosno, izašao je iz granica svoje struke. (Ova priča je višeslojna, s obzirom na to da ultrakrepidarejci najčešće prosipaju gomilu gluposti.)    

Još jedan naziv za ovaj tip osoba, koje možete čuti kako za susednim stolom u pabu ili kafeu brbljaju o knjigama, filmovima, politici, zapravo o bilo čemu je MOROSOF. „Morosof“ je filozof u pokušaju – budala koja misli da je pametnija nego što zapravo jeste. Francuski pisac Rable je tvorac ove reči – „moro“ potiče iz grčkog i znači „tup“ ili „glup“  i „-sof“ što znači „mudar“. Morosofi su glupi što sebe smatraju toliko mudrima.

Ako niste samo strastven čitalac, već neko ko ne može da izađe iz kuće bez knjige ubačene u torbu ili džep, onda će vam možda biti zanimljivo da znate da je škotski pisac i pesnik Ser Valter Skot smislio izraz KNJIGO-LJUBAC (book-bosomed), da opiše osobu koja se ne odvaja od knjige. Izraz se prvi put pojavljuje u čuvenoj Skotovoj poemi iz 1805. godine „The Lay of the Last Minstrel“ („Balada o poslednjem trubaduru“).



Bilo kako bilo, vodite računa da vas ne optuže da preterujete sa knjigama: BIBLIOBULI je reč koju je smislio američki humorista H. L. Menken i odnosi se na ljude koji previše čitaju. Da li to uopšte postoji – previše čitanja? Menken misli da postoji: „Neki ljudi previše čitaju: to su bibliobuli. Poznajem takve ljude konstantno opijene knjigama, poput onih koji su opijeni viskijem ili religijom. Oni tumaraju ovim zabavnim i uzbudljivim svetom kao kroz izmaglicu, niti šta čuju, niti šta vide.“

Možda je sada pravi trenutak da se pohita u biblioteku i potraži objašnjenje za reč INKUNABULA (incunabula). Ova reč može, u širem smislu, da označava nešto što je u začetku; međutim, u užem smislu, odnosi se na bilo koju knjigu koja je štampana pre 1500. godine – tj. kada je štampanje bilo u začetku. „Inkunabula“ potiče iz latinske reči za „nabranu odeću“.

Ako još uvek čitate ovaj tekst, velika je verovatnoća da ste halapljivi čitalac, neko ko bi mogao biti opisan kao BIBLIOFAGIST – bukvalno, onaj koji proždire knjige.

Završiću sa sopstvenim predlogom, BIBLIOSMIA – što se odnosi na čin mirisanja knjiga, posebnu vrstu uživanja u mirisu starih tomova. Hajde da počnemo da primenjujemo ovu kovanicu – siguran sam da ima mnogo više bibliosmanijaka nego što bi mnogi pomislili. Vreme je da se sa knjigama pod miškama uspravimo i budemo primećeni.

Autor: Oliver Tirl
Izvor: huffingtonpost.com
 
NAPOMENA: Budući da je tekst preuzet sa stranog sajta, osim reči bibliofil, druge nećete naći u rečniku stranih termina srpskog jezika. Obećavamo da ćemo napraviti popis reči koje se nalaze u tom rečniku i uskoro ih objaviti.


Podelite na društvenim mrežama:

ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više
verica vinsent kol pravdoljubiva spisateljica krimi romana laguna knjige Verica Vinsent Kol: Pravdoljubiva spisateljica krimi romana
20.09.2024.
Intervju sa našom spisateljicom Vericom Vinsent Kol vodila je Ana Atanasković. Kada i kako Vam je došla ideja da počnete da pišete kriminalističke romane? Pretpostavljam da sam jedan od retk...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.