Laguna - Bukmarker - 13 božićnih momaka sa Islanda - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

13 božićnih momaka sa Islanda

Kad malo razmislite, većina modernih božićnih verovanja je prilično čudna. Uzmite na primer dobro poznatu priču o Deda Mrazu: on je krupan, debeo, magičan čovek koji leti kroz nebo u sankama koje vuku leteći irvasi (od kojih je jedan poznat po tome što ima svetleći nos) i u toku samo jedne noći raznosi poklone deci sveta tako što se spušta niz dimnjake. Kada se to ovako sroči, zvuči prilično čudno. Ali sa Deda Mrazom je barem sve zabavno i veselo.

Nastupa Božićni Mačak

I to nije sve, narode. Island ima i „božićnog mačka“. Zvuči bezopasno, zar ne? Ne. Ovaj Božićni Mačak je poznat kao ogromna, čudovišna mačka koja jede svaku sirotu dušu koja ne dobije novu odeću pre Badnje večeri. Ovo se uglavnom koristilo kao podsticaj za radnike u vunarama da završe proizvodnju jesenje vune pre Božića, da ne bi bili pojedeni. Podseća na Češirskog Mačka Luisa Kerola, samo što je mnogo gori!

13 božićnih momaka

Na Islandu, stvari skreću na malo mračniju stranu. 13 božićnih momaka sa Islanda, tokom većeg dela svoje istorije, NISU bili tako fini. Pre nego što je modernija verzija Deda Mraza i Božića stigla do promrzlih obala Islanda, Islanđani su imali 13 patuljaka  nalik trolovima koji su prosto bili vrlo pakosni. Svaki je posvećen određenoj vrsti nestašluka kao što su krađa, špijuniranje i skrivanje. Kao da to nije bilo dovoljno, majka božićnih momaka bila je ogromna, ružna žena koja je znala da se ušunja u kuće gde ima dece, da ih otme i pojede!

1. Stekkjarstaur, takođe poznat kao „Širitko“. Poznat je po tome što maltretira lokalne ovce i sisa im mleko, ali krute drvene noge mu malo otežavaju ovaj nestašluk.

2. Giljagaur ili Čudak iz Jaruge krije se po jarugama i vreba priliku da se ušunja u štalu i ukrade mleko.

3. Onda Stúfur ili Zdepasti poznat je po niskom rastu i tendenciji da krade tiganje i jede ostatke hrane.

4. Þvörusleikir, ili Kašikolizac, koji je poznat po tome što je ekstremno mršav i krade drvene kašike da bi olizao ostatke hrane sa njih.

5. Pottaskefill ili Šerpogreb krade preostalu hranu iz šerpi.

6. Askasleikir ili Čankolizac krije se ispod kreveta i čeka da neko spusti činiju i onda je ukrade.

7. Hurðaskellir ili Vratotres ume naročito da iznervira one koji spavaju, jer budi ljude tako što lupa vratima, pogotovo noću.

8. Skyrgámur gori od želje za skirom, islandskim jelom sličnim jogurtu i poznat je po tome što ga krade ljudima iz kuća.

9. Bjúgnakrækir ili Kobasicoklep voli da se krije po pušnicama i krade kobasice dok se dime.

10. Sledeći dolazi Gluggagægir ili Virko, poznat je po tome što viri kroz prozore i traži šta da ukrade.

11. Gáttaþefur ili Vratonjuh, za koga se priča da ima nenormalno veliki nos koji koristi da namiriše laufabrauð, tanki islandski praznični hleb.

12. Onda dolazi Ketkrókur ili Kuka za Meso, koji koristi kuku da krade meso.

13. Poslednji je Kertasníkir ili Svećokradica, uhodi decu i krade od njih sveće.

Svaki božićni momak teroriše komšiluk 12 dana. Dolaze jedan po jedan i odlaze jedan po jedan: Stekkjarstaur, napast iz tora za ovce, dolazi 12. decembra i odlazi na Badnje veče, a poslednji je Kertasníkir, kradljivac sveća, koji dolazi na Badnje veče, a odlazi 6. januara. Šestog januara se skidaju božićni ukrasi i završava se praznični period. Deca dobijaju nagradu ili kaznu, u vidu poklona ili trulog paradajza u cipelama koje ostavljaju na prozorskoj dasci, svakog dana tokom ovih 12 dana, zaključno sa Božićem.

Jedna teorija o božićnim momcima sa Islanda i njihov novi početak

Dakle, ove priče o božićnim momcima i njihovim prilično nevaspitanim članovima porodice nisu nimalo romantične. Možda su ova bića bila toliko surova jer je Island bio surovo mesto. Island je pretrpeo mnoge nedaće tokom svoje relativno kratke istorije, i postoji mogućnost da su božićni momci i njihova sklonost ka hrane i kućnih potrepština nekako povezani sa nestašicom koju su mnogi trpeli vekovima na ovom ostrvu. Nepotrebno je reći da su danas stvari bitno drugačije, ali tradicije opstaju. Nek požive dugo!

Izvor: mountainguides.is
Foto: matadornetwork.com
Prevod: Borivoje Dožudić


Podelite na društvenim mrežama:

uz lektiru se raste akcija 2 za 1 na školsku lektiru u izdanju lagune  laguna knjige Uz lektiru se raste! Akcija „2 za 1“ na školsku lektiru u izdanju Lagune!
10.09.2025.
Dragi đaci, roditelji i ljubitelji knjiga, Nova školska godina donosi radost otkrivanja sveta kroz čitanje! Lektira nije obaveza – to je putovanje, igra i prilika da junaci iz knjiga postanu zauvek...
više
ubaci trojku i osvoj popust u susret eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala  laguna knjige Ubaci trojku i osvoj popust: U susret Eurobasketu iskoristite sjajnu akciju za kupovinu tri ili više artikala!
10.09.2025.
U susret Eurobasketu u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi.rs i laguna.rs, od 25. avgusta do 14. septembra važiće dodatni količinski popust od 15% za kupovinu tri i više artikala! Ne pro...
više
pisci i moda hod po laticama trešnje laguna knjige Pisci i moda: Hod po laticama trešnje
10.09.2025.
Pored gejši u delima japanskih pisaca, ono što se o njima u evropskoj kulturi ustalilo došlo je preko filmova i Pučinijeve opere o nesrećnoj sudbini Madam Baterflaj, Ćo Ćosan, čiju je sliku žene utopl...
više
sofi kinsela živeti normal plus  laguna knjige Sofi Kinsela: Živeti „normal plus“
10.09.2025.
Ekskluzivno za Bukmarker slavna autorka Sofi Kinsela govori o svom najnovijem romanu „Kako to izgleda?“ i otkriva kako joj je pisanje priče o uspešnoj spisateljici koja se jednog dana budi u bolničkom...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.