Laguna - Bukmarker - Aleksandru Gajoviću dodeljeno priznanje „Zlatni beočug“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Aleksandru Gajoviću dodeljeno priznanje „Zlatni beočug“

U Narodnom pozorištu u petak, 11. aprila, uručene su nagrade „Zlatni beočug“, koje dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Beograda za trajan doprinos kulturi srpske prestonice. Među dobitnicima nagrade je i publicista i scenarista Aleksandar Gajović.

Dobitnici „Izvanrednog zlatnog beočuga“ izrazili su zadovoljstvo što su se našli među 800 pojedinaca i institucija koji su do sada poneli to priznanje.



Aleksandar M. Gajović rođen je 26. decembra 1951. godine u Beogradu, gde je stekao osnovno, srednje i visoko (diplomirao na Pravnom fakultetu) obrazovanje. Kao srednjoškolac, nastupao je u mjuziklu „Kosa“ na sceni Ateljea 212. Vremenom postaje saradnik u većini Politikinih izdanja, da bi osamdesetih godina stalni angažman stekao u Politici Ekspres. U novinskoj kući Politika je 1987. godine imenovan za glavnog i odgovornog urednika časopisa Pop-Rok. Nešto kasnije pokreće periodični Huper, koji ubrzo postaje jedno od najtiražnijih domaćih ilustrovanih izdanja. U međuvremenu postaje i glavni urednik Sveta kompjutera. Početkom devedesetih se našao u četvoročlanom timu koji osniva i programski utemeljuje RTV Politiku, u kojoj obavlja poslove pomoćnika glavnog i odgovornog urednika. Televizijsku karijeru autorski, scenaristički i voditeljski nastavlja na Trećem kanalu RTS-a, a onda i Prvom programu RTS-a, odnosno Yu-info kanalu. U tom delu svoje karijere ostao je upamćen kao autor i voditelj kultne emisije „Baš lično“. U tom periodu je napisao i svoju prvu dramu, „Porota“. Kao afirmisana ličnost iz oblasti novinarstva i kulture, zastupljen je u knjizi „Ko je ko u Srbiji“. Dobitnik je godišnje Poltikine nagrade „Huper“ i Zlatne značke kulturno prosvetne zajednice Srbije. Objavio je knjige enciklopedijsko-leksikografskog sadržaja „Ljudi i događaji koji su obeležili čovečanstvo“ i „Veliki istorijski vremeplov“, koju kao kapitalno delo enciklopedistike objavljuje IP Laguna. Autor je dela monografije „Dom omladine Beograda 1964–1994“, kao i zbirke televizijskih kolumni „Televizijski pogled iskosa“. Pune dve godine je bio savetnik u Ministarstvu kulture i informisanja (2011–2013), a danas je glavni i odgovorni urednik Ilustrovane Politike.

Kako je saopšteno iz KPZB-a, žiri od 17 članova doneo je odluku o nagradama za trajni doprinos kulturi Beograda.

Prisutnima u punoj sali Narodnog pozorišta obratili su se predsednik i generalni sekretar KPZ Beograda prof. Milovan Vitezović i Živorad Ajdačić, a nakon uručenja nagrada priređen je umetnički program u kome su učestvovali neki od laureata.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna

 


Podelite na društvenim mrežama:

džudi blum o svom hitu bože, da l si tu ja sam, margaret  laguna knjige Džudi Blum o svom hitu „Bože, da’l si tu? Ja sam, Margaret“
31.01.2025.
U specijalnom razgovoru za Entertainment Weekly, slavna autorka Džudi Blum govori o posebnoj vrsti higijenskih uložaka, zabranjenim knjigama i holivudskoj groznici. „Ovo je izuzetno emotivan period za...
više
povrede i prkosi marka vidojkovića pisac, panker, pobunjenik laguna knjige Povrede i prkosi Marka Vidojkovića: Pisac, panker, pobunjenik
31.01.2025.
Ovo nije kolumna, ovo je magijski obred. Poslednji pokušaj odbrane od neodbranjivog, poslednji pokušaj izbegavanja neizbežnog, a to je totalni haos koji nam se smeši iz dubina mrklog mraka povampireni...
više
alison ešli svakome je potreban srećan kraj laguna knjige Alison Ešli: Svakome je potreban srećan kraj
31.01.2025.
„Da li bi radije“ je jedna od onih knjiga od koje vam srce lupa jače već na prvim stranicama, a autorka Alison Ešli u razgovoru za Bukmarker magazin objašnjava da je kroz priču o dvoje prijatelja koji...
više
prikaz romana berači borovnica potresna priča o stradanju jedne porodice indijanaca laguna knjige Prikaz romana „Berači borovnica“: Potresna priča o stradanju jedne porodice Indijanaca
31.01.2025.
U debitantskom romanu Amande Piters nestanak četvorogodišnje devojčice iz plemena Mikmak donosi sagu punu misterije i tragedije. Godina je 1962. i jedna porodica Mikmaka prelazi iz Nove Škotske u M...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.