Laguna - Bukmarker - Antičke teme: „Ahilova pesma“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Antičke teme: „Ahilova pesma“

Ahilova pesma“ debitantski je roman američke spisateljice Madlin Miler (prevod Nevena Andrić) ovjenčan nagradom Orindž, u kome se autorka vraća jednoj od najstarijih i najvažnijih priča zapadne civilizacije – o Troji i velikom ratu.

Patroklo, stidljivi mladi princ, prognan je na dvor kojim vladaju kralj Pelej i njegov savršeni sin Ahil. Pod uobičajenim okolnostima putevi im se svakako ne bi ukrstili; ipak, Ahil sklapa prijateljstvo sa obeščašćenim kraljevićem. I dok izrastaju u mladiće vične ratnim i vidarskim vještinama, njihovo drugarstvo prerasta u nešto dublje – uprkos protivljenju Ahilove majke Tetide, surove morske boginje.

Ubrzo stižu vijesti da je oteta Helena, kraljica Sparte. Rastrzan između ljubavi i strahovanja, Patroklo polazi sa Ahilom u Troju, i ne znajući da će godine koje će uslijediti staviti na probu sve do čega im je stalo.

Ali ko je, zapravo, Patroklo i kakva je priroda njegovog odnosa sa Ahilom? Ova pitanja su inspirisala Milerovu i željela je da na njih odgovori jer nam „Ilijada“ ne nudi objašnjenje. U epu saznajemo samo da je Patroklo bio najvoljeniji od Ahilovih saputnika i uz nekoliko biografskih detalja – da je odrastao na dvoru Ahilovog oca jer je prognan iz svog kraljevstva.

Potonjim generacijama Grka bilo je očigledno da su njih dvojica bili ljubavnici. U izgubljenoj Eshilovoj drami „Mirmidonci“ tako je i naglašeno, a spominje se i u Platonovom dijalogu „Gozba“. Kada su Aleksandar Veliki i njegov ljubavnik Hefastion posjetili Troju na putu ka Persiji, legenda kaže da su prinijeli žrtve na grobu u kojem su sahranjeni Ahil i Patroklo.

Ovakvi detalji ponudili su Milerovoj materijal za ljubavnu priču o legendarnim herojima koju je ona ispričala iz neočekivane perspektive. Posebna snaga leži u ženskim likovima, prije svega u opisu Ahilove majke Tetide, morske nimfe koja ima jaku potrebu da zaštiti svoga sina. Takođe, Milerova divno dočarava i lik robinje Brisejide čime Ahilov gnjev tokom Trojanskog rata dobija dodatno na snazi. „Ahilova pesma“ je priča o ljubavi, ali i o silnoj bici između bogova i kraljeva, spokoja i časti, besmrtne slave i ljudskog srca.

Madlin Miler je rođena u Bostonu a odrasla je u Njujorku i Filadelfiji. Pohađala je univerzitet Braun, gdje je diplomirala i magistrirala klasične jezike. Posljednjih petnaest godina predaje i podučava latinski, grčki i Šekspira. Njen prvi roman „Ahilova pesma“ iz 2012. godine preveden je na dvadeset i pet jezika. Autorka je i romana „Kirka“. Eseji Milerove objavljivani su u različitim novinama i časopisima. Živi u Filadelfiji, SAD.

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: Vijesti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.