Laguna - Bukmarker - Čitalačke navike u prošlosti - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Čitalačke navike u prošlosti

Oblik teksta je uticao na to kako, šta i zašto čitamo.



Pre 2000 godina, tekstovi su pisani na svicima papirusa. Tek između drugog i trećeg veka, kodeks – povezana knjiga kakvu poznajemo – postala je uobičajena. U antičkoj Grčkoj i tokom ranog Rimskog carstva, čitanje je značilo da držite obema rukama ogroman broj stranica i listate ih zdesna nalevo.

Ako vam to deluje teško, zamislite tek ovo – interpunkcija, kakvu danas poznajemo, nije postojala. Reči je mogla razdvajati tačka, a mogle su se samo nizati (što se naziva scriptio continua).

Bez obzira na sve to, čitanje je bilo popularno čak i među slabije obrazovanim stanovništvom. Često se čitalo naglas u javnosti: obrazovani robovi, zemljoposednici ili sami autori čitali su naglas prateći retorska pravila. Važnost umetnosti govora najbolje je opisao Marko Fabije Kvintilijan (35-96. godine nove ere).

Suprotno od ove prakse čitanja naglas, čitanje u ranom srednjem veku (IV-XI veka) među hrišćanima bilo je znatno drugačije. Sada u formi kodeksa, knjige je bila svetilište Božje reči. Čitanje je postalo sporije, ličnije i tiše. Ljudi su imali običaj da čitaju mali broj tekstova nekoliko puta, verovatno ih učeći napamet. To objašnjava zašto se istakao časoslov, mala knjiga koja sadrži psalme, molitve i verske obrede sakupljene zarad ličnog bogosluženja.



U tom vremenu pismenost stanovništva slabi, jer su zvanični i verski tekstovi pisani i dalje na latinskom gotovo u celoj Evropi, a nije svako razumeo taj jezik. Irski pisari su posebno doprineli boljem razumevanju i čitanju tekstova na latinskom uvodeći nove stvari poput očigledne podele reči i rečenica putem interpunkcije kao i druge načine naglašavanja: od jednostavnih slova u drugoj boji do ukrašenih slova koja označavaju nova poglavlja ili pasuse.

Osnivanje univerziteta u dvanaestom veku dovelo je do još značajnijih promena. Kako su sada knjige čitane sa akademske strane, tekstovi su često deljeni u dve kolone po stranici što je omogućavalo brže čitanje i ostavljalo mesto za beleške.

Sa probojem štampane knjige čitalačke navike su se drastično promenile: od javnog i čitanja naglas, ova aktivnost je postala lična i počela je da se obavlja u tišini. Od tog trenutka, čitalac uspostavlja intiman odnos sa tekstom, bez cenzure i verskog nadzora. Rečima više nije bilo potrebno vreme da budu izgovorene, već su počele da postoje u unutrašnjem svetu čitaoca i podsticale mu maštu.

O izazovima čitanja danas, čitajte uskoro u rubrici #knjigoljupci.

Izvor: blog.europeana.eu
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.