Laguna - Bukmarker - Čitalačke navike u prošlosti - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Čitalačke navike u prošlosti

Oblik teksta je uticao na to kako, šta i zašto čitamo.



Pre 2000 godina, tekstovi su pisani na svicima papirusa. Tek između drugog i trećeg veka, kodeks – povezana knjiga kakvu poznajemo – postala je uobičajena. U antičkoj Grčkoj i tokom ranog Rimskog carstva, čitanje je značilo da držite obema rukama ogroman broj stranica i listate ih zdesna nalevo.

Ako vam to deluje teško, zamislite tek ovo – interpunkcija, kakvu danas poznajemo, nije postojala. Reči je mogla razdvajati tačka, a mogle su se samo nizati (što se naziva scriptio continua).

Bez obzira na sve to, čitanje je bilo popularno čak i među slabije obrazovanim stanovništvom. Često se čitalo naglas u javnosti: obrazovani robovi, zemljoposednici ili sami autori čitali su naglas prateći retorska pravila. Važnost umetnosti govora najbolje je opisao Marko Fabije Kvintilijan (35-96. godine nove ere).

Suprotno od ove prakse čitanja naglas, čitanje u ranom srednjem veku (IV-XI veka) među hrišćanima bilo je znatno drugačije. Sada u formi kodeksa, knjige je bila svetilište Božje reči. Čitanje je postalo sporije, ličnije i tiše. Ljudi su imali običaj da čitaju mali broj tekstova nekoliko puta, verovatno ih učeći napamet. To objašnjava zašto se istakao časoslov, mala knjiga koja sadrži psalme, molitve i verske obrede sakupljene zarad ličnog bogosluženja.



U tom vremenu pismenost stanovništva slabi, jer su zvanični i verski tekstovi pisani i dalje na latinskom gotovo u celoj Evropi, a nije svako razumeo taj jezik. Irski pisari su posebno doprineli boljem razumevanju i čitanju tekstova na latinskom uvodeći nove stvari poput očigledne podele reči i rečenica putem interpunkcije kao i druge načine naglašavanja: od jednostavnih slova u drugoj boji do ukrašenih slova koja označavaju nova poglavlja ili pasuse.

Osnivanje univerziteta u dvanaestom veku dovelo je do još značajnijih promena. Kako su sada knjige čitane sa akademske strane, tekstovi su često deljeni u dve kolone po stranici što je omogućavalo brže čitanje i ostavljalo mesto za beleške.

Sa probojem štampane knjige čitalačke navike su se drastično promenile: od javnog i čitanja naglas, ova aktivnost je postala lična i počela je da se obavlja u tišini. Od tog trenutka, čitalac uspostavlja intiman odnos sa tekstom, bez cenzure i verskog nadzora. Rečima više nije bilo potrebno vreme da budu izgovorene, već su počele da postoje u unutrašnjem svetu čitaoca i podsticale mu maštu.

O izazovima čitanja danas, čitajte uskoro u rubrici #knjigoljupci.

Izvor: blog.europeana.eu
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

mir je sve što nam treba predstavljena knjiga povratak u mir siniše ubovića laguna knjige Mir je sve što nam treba – predstavljena knjiga „Povratak u mir“ Siniše Ubovića
20.09.2024.
Nije postojao bolji način da Siniša Ubović dođe na promociju svoje knjige „Povratak u mir“, na koju je zbog velike gužve u gradu (čitaj igrala je Crvena zvezda) kasnio 15 minuta, nego da na delu prove...
više
ante tomić volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje laguna knjige Ante Tomić: Volim da kod čitalaca stvorim ugodno osećanje
20.09.2024.
Govori se često da nas izbeglice ugrožavaju, da će uništiti naš način života i kulturu. Meni je bilo bitno da napišem da smo se mi na Mediteranu uvek mešali, da je ovo naš zajednički zavičaj, i hrišća...
više
predstavljanje knjige put carstva vranama na radost 24 septembra laguna knjige Predstavljanje knjige „Put carstva: Vranama na radost“ 24. septembra
20.09.2024.
U utorak 24. septembra od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljena knjiga Mladena Nestorovića „Put carstva: Vranama na radost“.   O knjizi će, pored autora, govo...
više
prikaz romana zmajeva žena ane atanasković  laguna knjige Prikaz romana „Zmajeva žena“ Ane Atanasković:
20.09.2024.
Često se setim da je moja nastavnica srpskog jezika, koja mi je i dan-danas uzor, rekla da profesori književnosti ne moraju da znaju sadržaj svih književnih dela koja su pročitali nego treba da budu o...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.