Laguna - Bukmarker - Čudni su putevi ljudski – Povodom romana „Firentinski dublet: Kjaroskuro“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Čudni su putevi ljudski – Povodom romana „Firentinski dublet: Kjaroskuro“

Kako to izgleda kad majstor srpske realističke pripovetke, kojeg sa starih fotografija znamo kao nasmejanog i dobroćudnog starca iz beogradske kafane „Dardaneli“, postane vrstan detektiv poput Šerloka Holmsa i neustrašiv likvidator nečistih sila poput Abrahama van Helisnga pokazali su u dvoknjižju nazvanom „Firentinski dublet“ majstori savremene srpske fantastike Goran Skrobonja i Ivan Nešić.

Jedan od karakterističnih postupaka postmoderne umetnosti jeste i taj da se nekadašnji pisci, sada kao književni junaci, sretnu oči u oči sa likovima iz sopstvenih priča i romana, pa ako Meri Šeli može da se sretne sa Frankenštajnovim čudovištem, ako Brem Stoker može da se sretne sa grofom Drakulom, zašto sličan postupak ne bi mogao da se primeni i na srpsku fantastiku?

Upravo su to imali u vidu Nešić i Skrobonja kad su učinili da se Milovan Glišić sretne sa likom iz svoje priče „Posle devedeset godina“, i to ni manje ni više nego sa Savom Savanovićem, čije ime dovoljno govori samo za sebe, pa ne treba posebno objašnjavati o kakvom se književnom i folklornom fenomenu radi.

Međutim, pisci se nisu zaustavili na tome, nego su otišli još dalje i poslali Glišića (vozom Orijent ekspresa, razume se) u mračne i neizvesne ulice Trbosekovog, Drakulinog, Džekilovog i Hajdovog, jednom rečju: viktorijanskog Londona.

Kao već dokazani poznavalac natprirodnih pojava među Srbima, Glišić će sada morati da se nosi sa misterioznim pojavama koje šire nemir i strah po britanskoj prestonici, ali koje su se toliko ustalile kao simboli viktorijanskog doba da je ono bez njih maltene nezamislivo kad se posmatra u istorijskom kontekstu, pa je stoga roman i prožet brojnim kulturološkim referencama tog vremena, uz poneki skok u dvadeseto stoleće, sve do Ijana Fleminga.

Istina, možda se Milovan Glišić kao istorijska ličnost na prvi pogled ne uklapa u sablasni ambijent Vajtčepela, ali tim pre se Skrobonjin i Nešićev postupak čini još smelijim i provokativnijim, a čitanje drugog dela „Firentinskog dubleta postaje neodoljivo i uzbudljivo baš kao i čitanje kultnih gotskih novela i detektivskih romana.

Ako dolazak Milovana Glišića u grad Džeka Trboseka ipak može izazvati čuđenje, toliko je sasvim očekivano što se tu zatekao Srbin po imenu Čedomilj Mijatović – i to ne samo stoga što je Mijatović tada zaista živeo u Londonu, nego i zbog toga što je ugledni diplomata još za života izazivao kontroverze svojim interesovanjem za ezoteriju i spiritizam, pa je život prvog srpskog viktorijanca više nego inspirativan za žanr koji kombinuje gotiku, fantastiku i stimpank.

Takođe je očekivano što je i burni ljubavni život kralja Milana Obrenovića poslužio kao osnova za zaplet „Firentinskog dubleta“, a latentnim unošenjem emotivnog naboja kroz odnos Milovana Glišića sa fascinantnom i fatalnom madam Djelafoa, Nešić i Skrobonja postigli su sklad između svetla i tame, kao što su i najavili stavivši podnaslov „Kjaroskuro“ za drugi deo „Firentinskog dubleta“.

Kombinujući istragu u Londonu sa Glišićevim sećanjima na hapšenje Save Savanovića, ali i sa legendama drevnih civilizacija od mesopotamskih Sumera do američkih Inka, Skrobonja i Nešić pokazali su da se kulturološke i folklorne paralele mogu pronaći i između najudaljenijih svetova i epoha, pa koliko god bili čudni putevi Gospodnji, pokazaće se da su čudni i putevi đavoljih i vampirskih sila, kao i putevi književnih junaka iz raznih vremena i jezika, ali da su opet putevi ljudski najčudniji.

Izabravši duologiju umesto mnogo češće trilogije kad su u pitanju romani iz više delova, dva pisca pokazala su kako se na dualizmu gradi savršenstvo čak i kad su sastavni delovi suprotstavljeni jedan drugome, baš kao svetlo i tama.
 
Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.