Laguna - Bukmarker - Diana Budisavljević i njena građansko-oslobodilačka borba - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Diana Budisavljević i njena građansko-oslobodilačka borba

Nije dovoljno reći da je Diana Budisavljević spasavala decu.

Možda nije dovoljno ni ako se kaže da je spasavala decu iz ustaških logora.

Pravi karakter humanitarnog rada Diane Budisavljević i sva njena čovečnost, požrtvovanost i hrabrost dolaze do punog izražaja kad se naglasi da je spasavala decu koja su u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj bila smatrana – državnim neprijateljima.

A spasiti makar i jednog državnog neprijatelja od sigurne smrti i pomoći mu da nadživi totalitarnu i represivnu državu koja je htela da ga ukloni, već je samo po sebi veliki humani čin koji zaslužuje najviša priznanja i od strane društva i od strane istorije.

Zašto su takva priznanja izostala u slučaju humanitarne misije koju je organizovala i vodila Diana Budisavljević, jasno će se sagledati kroz istraživanja koja je pedantno sprovela istoričarka Nataša Mataušić, a koja su sabrana i pretočena u knjigu nazvanu, kratko i jasno, imenom heroine o kojoj je reč – jer njeno ime trebalo bi samo za sebe dovoljno da govori, mada nije uvek bilo tako.

Ponekad se humanitarna akcija Diane Budisavljević svodi na izraz „Dianina lista“ (tako je trebalo da se zove i film koji je docnije prikazan pod naslovom „Dnevnik Diane Budisavljević“), što je svakako jasna analogija i simbolika ako je poznata radnja filma „Šindlerova lista“ i istorijska pozadina te priče, ali može delovati i nipodaštavajuće kad se zna da u slučaju spasavanja dece iz ustaških logora nije u pitanju lista od nekoliko stotina imena, nego čitava kartoteka koja je obuhvatala (prema najrelevantnijim istraživanjama) dvanaest hiljada imena, i to uz precizno navedene podatke o poreklu i porodici, pa čak i o fizičkim karakteristikama ukoliko nijedan detalj iz biografije nije bilo moguće utvrditi, što je najčešće i bio slučaj kod najmlađe dece.

Već sama potreba da se značaj Diane Budisavljević opisuje pomoću imena Oskara Šindlera dovoljno govori o ogromnoj razlici između dve kulture sećanja, čim je ime Nemca koji je spasao preko hiljadu poljskih i čeških Jevreja postalo sinonim za čovečnost u nemačkom nacističkom režimu, dok je ime Austrijanke koja je u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj spasla više hiljada srpske dece bilo decenijama potpuno zaboravljeno.

Ne treba ipak previše objašnjavati zbog čega se humanitarni rad Diane Budisavljević nije ideološki uklopio u borbu protiv okupatora viđenu iz ugla Komunističke partije Jugoslavije – za koju je Drugi svetski rat na prostoru Jugoslavije imao revolucionarni karakter i čijom je jedinom pozitivnom tekovinom bilo smatrano partizansko ratovanje, poznato kao Narodnooslobodilačka borba – ali čak i pošto su dnevničke beleške Diane Budisavljević postale dostupne javnosti (i to čitavih šest decenija nakon događaja koji su tu opisani), opet je znalo da dođe do relativizacije i insinuacija da je spasavanje i udomljavanje srpske dece rađeno prvenstveno zarad njihovog katoličenja i vaspitavanja u ustaškom duhu.

Tačno je, međutim, samo to da Nezavisna Država Hrvatska jeste u svakoj prilici koristila plemenitu akciju Diane Budisavljević za promociju navodne humanosti ustaškog režima prema deci pravoslavne veroispovesti, ali ko god smatra da su i sami organizatori akcije imali skrivene namere i da su radili isključivo u korist Rimokatoličke crkve i Zagrebačke nadbiskupije, treba da pročita autentične ispovesti preživelih logoraša, koje je Nataša Mataušić citirala u obimnijim izvodima, znajući da dokumenti najbolje govore i daju najtačniju sliku vremena i prilika o kojima je reč – samo kad ima ko da pročita dokumente i da ih razume bez predrasuda.

Kroz knjigu o Diani Budisavljević defiluju brojne ličnosti i sudbine koje se verovatno nikada ne bi ukrstile da nije bilo rata i užasnog stradanja, tim pre što je većina njih poteklo sa različitih prostora i docnije se izgubilo na raznim (geografskim i ideološkim) stranama, pa će čitalac zahvaljujući dokumentarnoj građi i detaljnim biografskim pregledima moći da prodre i u nekadašnji ambijent građanskog staleža Zagreba, koji je i kao prestonica Nezavisne Države Hrvatske još uvek čuvao etničku šarenolikost nasleđenu iz austrougarskog vremena.

Stoga ne treba da čudi što u plemenitoj misiji koju je vodila jedna zagrebačka Austrijanka, pored hrvatskih, srpskih i jevrejskih, iskrsavaju i češka, mađarska, slovenačka, nemačka, italijanska imena, te da su u spasavanju srpske dece neretko učestvovali i nekadašnji austrougarski oficiri, dok je za svesnu marginalizaciju najvažnijih aktera četvorogodišnjeg humanitarnog rada zaslužan niko drugi nego žena koja je već tada bila obesmrtljena zahvaljujući stihovima velikog pesnika Antuna Branka Šimića.

Oprezno i kritički sagledavši svaki izvor, citat, svedočenje i dosadašnja istraživanja na temu o kojoj piše, Nataša Mataušić i sama je doprinela da njena publikacija bude među nezaobilaznim i prvorazrednim izvorima za svako novo sagledavanje biografije Diane Budisavljević, ali i za svako detaljno proučavanje vremena koje je doprinelo da tako značajni i veliki ljudi budu jednostavno izbrisani iz istorije i kolektivnog pamćenja.


Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz knjige budućnost geografije zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku  laguna knjige Prikaz knjige „Budućnost geografije“: Zaboravite geopolitiku, pređimo na astropolitiku!
19.09.2024.
Zahvaćeni surovim vrtlogom silnih svetskih političkih, društvenih i ekonomskih previranja koja su posebno dobila na jačini proteklih desetak godina, svi se mi verovatno svakodnevno zapitamo kako li će...
više
prikaz mladih kritičara čuvari krune cara dušana  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Čuvari krune cara Dušana“
19.09.2024.
Na samom početku knjige car Dušan na samrti daje svešteniku Teodosiju svoju krunu i blago da ih sakrije. Ali to nije bilo kakva kruna. Pisac nas iznenađuje time što nas vodi još unapred, pa smo sa des...
više
marina vujčić želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida laguna knjige Marina Vujčić: Želja za pisanjem rasla je s bijesom zbog novih femicida
19.09.2024.
Marina Vujčić, nagrađivana spisateljica, dramatičarka i urednica, autorica prije nekoliko mjeseci izdanog romana „Sigurna kuća“, bila je među hrvatskim sudionicima 12. Festivala svjetske književnosti ...
više
intervju bojan leković nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim laguna knjige Intervju Bojan Leković: Nemojte raditi ono što vas čini nesrećnim
19.09.2024.
Gotovo nestvarno zvuči podatak da je pisac i osnivač CEO najznačajnije srpske oglasne kompanije KupujemProdajem, koja je od 2008. godine do danas izrasla u najsnažniju internet platformu u Srbiji...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.