Laguna - Bukmarker - Distopijski roman „O zlatu, ljudima i psima“ Josipa Mlakića u prodaji od 14. oktobra - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Distopijski roman „O zlatu, ljudima i psima“ Josipa Mlakića u prodaji od 14. oktobra

Jedan od najnagrađivanijih hrvatskih pisaca, za čiju su praktično svaku knjigu zainteresovane filmadžije, Josip Mlakić se konačno pojavljuje pred srpskim čitaocima knjigom „O zlatu, ljudima i psima“ u Laguninoj ediciji „Bez prevoda“.
 
Godina je 2084. prostor današnje Bosne i Hercegovine predstavljen je apokaliptično, poharan ratovima, čvrstim granicama podeljen na tri države, tri staništa za tri naroda. Svet kojim lete dronovi, a ljudi najčešće putuju pešice. Sve državne institucije pretvorene su u svojevrsni politički zatvor na čijem se vrhu nalazi obogotvoreni nacionalni vođa koji uz pomoć vojne i policijske mašinerije kontroliše sve aspekte ljudske egzistencije.
 
„Prije svega moram izraziti iznimno zadovoljstvo što je jedan moj roman objavljen u Srbiji, u Beogradu. Čini mi se kako je distopija kao književna vrsta idealan način propitivanja stvarnosti koju živimo, jer je distopija u principu karikatura stvarnosti premještena u dalju ili bližu budućnost, gdje je moguće mnogo bolje uočiti anomalije svijeta u kojem živimo“, istakao je Mlakić.
 
Nakon globalne priče u prethodnom romanu „Planet Friedman“ koja se većim delom odvija u Americi, u dalekoj distopijskoj budućnosti, sa novim romanom Mlakić se vratio u sopstveni mikrosvet, „u postapokaliptičnu i podijeljenu Bosnu i Hercegovinu, koja je pretvorena u tri minijaturne Sjeverne Koreje, da se tako izrazim. Radnja romana odvija se 2084. godine, što je neskrivena aluzija na roman Džordža Orvela ’1984’, u čemu ima i mnogo gorke ironije. Svatko ima onakvu distopiju kakvu zaslužuje, rekao bih“.
 
Josip Mlakić (1964, Bugojno) diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Roman „Živi i mrtvi“ doneo mu je V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na Pulskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu „Vladimir Nazor“ dobio je za roman „Svježe obojeno“, nagradu za najbolji hrvatski kriminalistički roman dobio je dva puta, za „Božji gnjev“ i za „Crni gavran i bijele vrane“, a Nagradu „Mirko Kovač“ za najbolji roman 2018. godine za „Skicu u ledu“. Živi u Gornjem Vakufu – Uskoplju.
 
„O zlatu, ljudima i psima“ možete pronaći od srede 14. oktobra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
jelena bačić alimpić o romanu krojač priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega ljubavi laguna knjige Jelena Bačić Alimpić o romanu „Krojač“: Priča o izuzetnom herojstvu, časti, požrtvovanosti, ljudskoj dobroti i iznad svega – ljubavi
09.05.2025.
Nedavno je Jelena Bačić Alimpić objavila svoj novi roman pod nazivom „Krojač“. To je roman o onima koji su krojili život uprkos smrti, o tajnama koje su ostale sačuvane u šavovima odela i o sudbini, k...
više
đorđe bajić šta donosi prvi trilerfest video  laguna knjige Đorđe Bajić: Šta donosi prvi Trilerfest? [video]
09.05.2025.
Uoči Trilerfesta, prvog regionalnog festivala trilera i kriminalističkog žanra, koji se od 16. do 18. maja održava u Domu omladine Beograda, u emisiji „Hajde da razgovaramo“ gostovao je pisac i scenar...
više
prikaz romana gubitak slike ili planinom sijera de gredos povratak smisla laguna knjige Prikaz romana „Gubitak slike ili Planinom Sijera de Gredos“: Povratak smisla
09.05.2025.
Roman „Gubitak slike“ jedan je od najambicioznijih i najopsežnijih narativnih poduhvata austrijskog nobelovca Petera Handkea (1942), koji sabira mnoge tematske i stilske osobenosti njegovog celokupnog...
više
prikaz zbirke o čemu ne govorimo osećaj za kraj laguna knjige Prikaz zbirke „O čemu ne govorimo“: Osećaj za kraj
09.05.2025.
Njene teme su telo, bolovi koje trpi i bolesti s kojima se bori. Junakinje – i slavne i anonimne – suočene su sa istom mukom. Fizička nemoć i telesna patnja uslovljavaju izolaciju i povlačenje u sebe,...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.